BLAJBURG - Došao sam da na neki način zaokružimo jedan dio hrvatske povijesti i počnemo se baviti budućnosti, rekao je juče hrvatski predsjednik Ivo Josipović, nakon što je uz pratnju delegacije položio vijenac i zapalio svijeću na Blajburškom polju.
Nešto ranije, Josipović je posjetio Tezno, kod Maribora.
Polaganju vijenaca kod spomenika poslijeratnim žrtvama iz maja 1945. na groblju Dobrova u Teznom, prisustvovali su i predstavnici Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SAB), Srpskog nacionalnog vijeća, romskih udruženja, kao i predstavnici Katoličke crkve u Hrvatskoj i Vlade.
"Moja je želja da se priča o Drugom svjetskom ratu zaokruži, da se prijepor koji postaji unutar korpusa ne samo hrvatskog naroda nego i hrvatske države, na neki način stavi u one okvire gdje mu je i mjesto, mjesto povijesti, povijesne istine, ali naravno i humanizma - prava svakog na svoj grob", rekao je Josipović, koji se na Blajburgu zadržao desetak minuta.
Tamo ga je dočekao predsjednik Počasnog blajburškog voda Ilija Abramović, koji mu je zahvalio jer je prvi hrvatski predsjednik koji je došao na Blajburg.
"Ovo čekamo 65 godina", naglasio je Abramović.
Vrh SAB-a kao i predstavnici srpske zajednice juče su s Josipovićem bili samo u Teznom, mjestu na kojem je ubijeno najviše Hrvata nakon Drugog svjetskog rata.
Većina predstavnika SAB-a i predstavnici Srpskog narodnog vijeća, s Pupovcem na čelu, shodno svojim ranijim najavama, nisu išli na Blajburg, rekavši da "tamo nemaju šta da traže".
Predsjednica SAB-a Vesna Konstantinović-Čulinović je izjavila da Josipović ide na Blajburg jer do sada tamo nije bio, ali da predstavnici SAB-a "tamo nemaju šta da traže, jer nema žrtava, a pogotovo nema nevinih žrtava".
Tezno je jedna od najvećih masovnih grobnica kvislinga u Sloveniji, koje su 1945. poubijale partizanske vlasti. Pojedini istoričari tvrde da se u zatrpanom protivtenkovskom rovu dugom više kilometara nalaze kosti najmanje 18.000 ljudi, većinom ustaša i domobrana koji su na područje Dobrova dovođeni iz logora u Mariboru i strijeljani krajem maja 1945. godine.
Nakon rata partizani na području Slovenije, ali i na takozvanom Križnom putu kroz Hrvatsku do Vojvodine, pobili su veći broj pripadnika raznih formacija, od ustaša i domobrana do četnika i slovenačkih bjelogardejaca koji su se, kršeći tadašnje međunarodno pravo, borili sedam dana nakon kapitulacije Njemačke kad su i oni trebalo da polože oružje.
Hrvatski mediji navode da su se na području Blajburga maja 1945, poslije pobjede jugoslovenske partizanske vojske, povukle hiljade vojnika tzv. NDH i hrvatskih civila, nadajući se predaji savezničkim snagama. Oni su, međutim, predani jugoslovenskim komunističkim vlastima. Manji dio njih ubijen je na samom Blajburškom polju, dok su ostali ubijeni na Križnom putu.
Predsjednik Hrvatske je u svoj predizbornoj kampanji više puta rekao da neće ići na Blajburg dok se tamo okupljaju "ljudi u crnom".
Pupovac: Žrtava na Blajburgu nema
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, nije želio da ide na Blajburg, jer, kako je rekao, tamo nema žrtava. "Blajburg nije mjesto stradanja, već mjesto obnavljanja ideologije i političkih vrijednosti koje ne mogu prihvatiti i koje moraju ostati iza nas ako se želimo okrenuti budućnosti", rekao je Pupovac.