SARAJEVO - Status Hrvata u BiH, nacionalne tenzije, duboke političke podjele, pa i ratne pozicije bile su okosnica parlamentarne rasprave o potvrđivanju Slave Kukića za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Maratonska sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja nije bila završena do zaključenja ovog broja "Nezavisnih", imala je samo jednu tačku dnevnog reda a nedoumice su počele čim je otvorena. Poslanici SDS-a i SNSD-a tražili su da se obezbijedi prisustvo članova Predsjedništva BiH, koje je imenovalo Kukića za mandatara Savjeta ministara, ali nakon polučasovne pauze obaviješteni su da niko neće doći.
"Od Nebojše Radmanovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, ili njegovih savjetnika nismo ni očekivali da bude tu jer je preglasan pa smo dobili Kukića za mandatara. Bilo je očekivano da se obrate preostala dvojica članova Predsjedništva, da obrazlože ovaj njihov prijedlog", kazao je Niko Lozančić, poslanik HDZ BiH.
I pored poziva Mladena Bosića, šefa Kluba poslanika SDS-a, da Kukić ne izlaže svoj ekspoze, ako već neće da odustane od kandidature, on je izložio programske ciljeve Savjeta ministara kojeg želi da formira.
Diskusija o Kukićevom programu rada vodila se prema ranijim najavama stranaka, pa su ga jedni hvalili a drugi kritikovali što je uopšte pristao da prihvati kandidaturu za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Od početka se znalo da Kukić neće imati entitetsku većinu, što su predstavnici stranaka iz RS kazali u diskusijama, dok prosta većina nije bila upitna, što nije dovoljno da bi bilo potvrđeno njegovo imenovanje.
Kukićev program rijetki su komentarisali, uz napomenu da je napisan tako da se svima svidi, ali da je sporan način na koji je on predložen od stranaka platforme (SDP, SDA, NS Radom za boljitak i HSP BiH). Do glasanja se ni nakon šestočasovne rasprave nije moglo doći jer se prvo povela diskusija o neodgovornosti Predsjedništva koje preglasavanjem imenuje mandatara, preko nepostojanja parlamentarne većine do rješavanja hrvatskog pitanja u BiH.
U jednom trenutku kulminirala je rasprava između poslanika dva HDZ-a i SDP-a o majorizaciji Hrvata u BiH kroz izbor hrvatskog člana Predsjedništva, pa su upozorili da isti scenario provode i sa izborom predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Denis Bećirović, predsjedavajući Predstavničkog doma bh. parlamenta, zapitao se kako HDZ-u ne smeta koji ih Hrvati predstavljaju u institucijama RS, a smeta im u FBiH.
"Diskusija je licemjerna i bezobrazna. Kako SDP štiti Hrvate, vidi se u općini Kakanj iz koje dolazim gdje je prije sedam godina bilo 20 odsto Hrvata u općinskoj administraciji a sad ih je osam odsto", burno je reagovao Lozančić.
Poslanici SDP-a branili su svoj stav da žele da izjednače pozicije naroda i građana, a odbacili su argumente da se predsjedvajući Savjeta ministara ne može imenovati bez parlamentarne većine jer se to desilo 2000. godine.
Žučnu raspravu pokušala su prekinuti četiri poslanika Saveza za bolju budućnost koji su pozivali da se glasa jer je rezultat poznat, ali njihovi pozivi nisu urodili plodom, a mnogi su bespredmetne rasprave povezali sa direktnim TV prenosom i političkim mareketingom stranaka.
Kukić u prvom krugu bez podrške
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u prvom krugu glasanja nije podržao kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara Slavu Kukića.
Kukić je dobio opštu većinu parlamenta, ali ne i entitetsku većinu iz Republike Srpske.
Protiv Kukića glasalo je 14 poslanika - SNSD,SDS, HDZ, HDZ 1990 i Stranka za BiH, udržana je bila poslanik PDP-a Vesna Krstović-Spremo, a podršku Kukiću je dao preostali 21 poslanik.
Predsjedavajući Doma Denis Bećirović rekao je da imenovanje Kukića ide na dalje uslaglašavanje pred Kolegijum Doma, te da će o datumu drugog kruga glasanja javnost biti blagovremeno obaviještena.
Prisluškivanje telefona
Na raspravu poslanika hrvatskih stranaka o legitimnim predstavnicima Hrvata i većinskoj volji izbornog naroda osvrnuo se Zlatko Lagumdžija, predsjednik i poslanik SDP BiH.
"Nemoguće je utvrditi kakva je struktura etničkog glasanja. Niko ne zna kako je ko glasao, to možda znaju mediji koji objavljuju prisluškivane telefone. Tu bi se moralo poslužiti nelegalnim metodama, ali možda ima takvih stranaka i možda pročitamo u nekim novinama spisak prisluškivanih telefona i ko je kako glasao", rekao je Lagumdžija, ne precizirajući o kojem mediju govori.