U Direkciji za robne rezerve FBiH ima pšenice za slučaj posebnih potreba, ali su zalihe nedovoljne da se interveniše na potpuno efikasan način, kaže direktor Direkcije Hrvoje Dragoje.
U intervjuu za `Nezavisne` on objašnjava zašto nisu napravljene mnogo veće zalihe pšenice, kada će biti intervenisano iz robnih rezervi, te ocjenjuje da su i mlinari mogli adekvatnije reagovati. Dragoje nije želio komentarisati izjavu premijera FBiH Nedžada Brankovića da Direkcija nije adekvatno odgovorila obavezama.
NN: Koliko Direkcija za robne rezerve FBiH ima zaliha pšenice?
DRAGOJE: Taj podatak ne može biti dostupan javnosti, jer Zakon o robnim rezervama kaže da su naši poslovi državna tajna. Mogu reći da postoje rezerve pšenice koje su namijenjene za određene situacije. Međutim, trebalo bi jako puno novca da se obezbijede robne rezerve u količinama u kojima se danas traže, odnosno onoliko pšenice koliko je potrebno za period između dvije žetve. To je za BiH nemoguće iz finansijskih razloga. Ponavljam, rezerve pšenice za slučaj posebnih potreba postoje. Nije tačno da ih nema, nego one nisu dovoljne da se na potpuno efikasan način reaguje.
NN: Ako je taj podatak tajna, zašto Vam pripisuju da ste izjavili da imate zaliha pšenice za pet mjeseci?
DRAGOJE: To je bio klasičan nesporazum. Novinar je, bez ikakve loše namjere to objavio, jer nije shvatio moju izjavu. Rekao sam da nemamo rezerve da bismo mogli intervenisati za period od pet mjeseci. A za taj period bi bilo potrebno oko 220 hiljada tona pšenice.
NN: Da li je Direkcija uradila sve što je mogla?
DRAGOJE: U ovom trenutku ne možemo uraditi ništa što nije u skladu sa stavom Vlade FBiH, koja je isključivo nadležna za raspolaganje robnim rezervama. Na njoj je da ocijeni u kojem momentu nastaju poremećaji u kojima se mora intervenisati na tržištu. To ne znači da Direkcija ne priprema određene mjere, ali Vlada odlučuje jer ne može Direkcija samostalno nastupati.
NN: Kažete da veće količine nisu nabavljene jer država nema toliko novca. Mlinari kažu da imaju vrlo malo zaliha. Kako se onda trebalo pripremiti za ovakvu situaciju?
DRAGOJE: Za nabavku treba jako puno novca. Mogli ste i primijetiti da mlinari, kada je riječ o prelaznim zalihama, kažu da je nepotrebno čuvati u većem obimu, jer je pšenica najjeftinija u vrijeme žetve. Zašto bi onda Direkcija za robne rezerve bila obavezna da je čuva? Slažem se s mlinarima da nema potrebe trošiti jako puno novca da biste imali robu koja će samim stajanjem i održavanjem praviti vam trošak. Kada održavate veliku količinu koja puno košta u stvari pravite veliku štetu.
NN: Rekli ste da se iz robnih rezervi interveniše u određenim situacijama. Da li je sada takva situacija? Mlinari stanje ocjenjuju elementarnom nepogodom.
DRAGOJE: Neki ljudi ne znaju šta znači elementarna nepogoda. Sami su konstatovali da nije bilo suše kada je u pitanju pšenica. Nisam ovlašten da istupam u ime Vlade FBiH, ali ona se i te kako trudi da nađe odgovor na ovu situaciju.
NN: Možemo li reći da neće biti krize kada je u pitanju snabdijevenost bh. tržišta pšenicom?
DRAGOJE: Znam da se u Federaciji ozbiljno razmatra problem i prave analize. Ozbiljno se razmišlja kako najbolje riješiti situaciju. Iskreno se nadam da će odgovorni naći novac koji je potreban za nabavku pšenice, mada su mogućnosti ograničene.
NN: Od države se traži da hitno uveze pšenicu, a neki predlažu da entitetske robne rezerve obave taj posao. Da li ste spremni za to?
DRAGOJE: O tome moraju odlučiti entitetske vlade i Savjet ministara. Ne znam ima li rezervi u novcu, a iskreno se nadam da će biti pronađeni. A što se tiče tehničkog dijela posla, mi smo apsolutno spremni.
Ništa se drastično neće dogoditi
NN: Neki mlinari kažu da imaju zaliha za nekoliko dana, neki za desetak. Šta će biti ako potroše zalihe?
DRAGOJE: Iako je nezgodno da govorim u ime izvršne vlasti, mislim da se neće ništa drastično dogoditi. Ako zaista ne bude pšenice, država će je kupiti. Mi smo u privredi koja je privatizovana i zato svako mora voditi brigu o sebi. Prije nekoliko mjeseci pitali smo sva kantonalna ministarstva poljoprivrede koliko je zasijano na obradivom zemljištu i koji prinos očekuju. Neki su odgovorili, a neki nisu. Apsurd je što je jedan odgovor na naš dopis iz februara stigao tek prije nekoliko dana. Ako smo mi napravili sistem praćenja situacije, kako neko ko je vlasnik mlina koji zarađuje od toga ne može vršiti svoje procjene.