BEČ, KLAGENFURT - Plan restrukturisanja Hypo Alpe Adria grupe, koji je nova uprava predložila Evropskoj komisiji na odobravanje, neće uspjeti, smatraju eksperti i novinari iz Austrije.
Sagovornici s kojima smo razgovarali vjeruju da će se sadašnja Hypo Alpe Adria grupa podijeliti na dvije posebne banke, kako bi država Austrija namirila što je više moguće uloženog novca u spas banke i sprečavanje njenog kolapsa nakon što ju je prošle godine prisilno kupila.
Naime, plan rekonstruisanja banke, koji je prije nekoliko mjeseci predstavila nova uprava, predviđa gašenje poslova u svim zemaljama osim u Austriji, Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj i BiH.
Međutim, eksperti i mediji vjeruju da će i ta, kako je već sada zovu Hypo Alpe Adria "grupica", morati biti dodatno umanjena.
Franc Han, ekspert za bankarstvo u Institutu za ekonomska istraživanja Austrije, kaže da je skeptičan da će plan rekonstruisanja uspjeti iz dva razloga. Prema njemu, prvi razlog je otežano oporavljanje zbog loših poslovnih poteza prethodne uprave i velikih dubioza koje su iz toga nastale, a drugi razlog, prema njegovom mišljenju, leži u činjenici da će sudski proces, koji je nedavno započet pritvorom bivšeg šefa Uprave Volfganga Kulterera i njegovih saradnika, trajati duže od planiranog perioda saniranja banke.
"Istražne radnje, sudski procesi i rasvjetljavanje kriminalnih slučajeva u Hypo banci će duže trajati nego vrijeme oporavka banke. Zbog toga vjerujem da će se Hypo Alpe Adria grupa podijeliti u dvije banke, u jednu 'dobru banku' i u drugu 'lošu banku'. 'Loša banka' će biti povezana sa sudskim slučajem i svim rizicima koji iz toga proističu, dok će 'dobra banka' biti prodata", smatra on.
I novinarka austrijskog "Standarda" Elizabet Štajner, koja prati slučaj Hypo banke, kaže da je suma visokorizičnih i rizičnih kredita, koja iznosi između osam i deset milijardi evra, prevelika da bi to austrijska država na duži period mogla ponijeti na sebi.
"Ja mislim da plan saniranja neće uspjeti. Država je kupila banku jer nije imala drugog izbora i ona upumpava novac u pokušaju da spase sve ono što je moguće. Ona će zato pokušati podijeliti banku na 'dobru' i 'lošu' banku i 'dobru' pokušati prodati, a 'loša' će ostati državi", smatra ona.
U ekonomskoj redakciji austrijskog "Presea", koji je jedan od prvih austrijskih medija koji je objavio mišljenje Evropske komisije koja je prošlog mjeseca izrazila sumnju da će Hypo Alpe Adria preživjeti plan rekonstruisanja, rekli su da je još rano davati definitivne prognoze. Rečeno nam je da je Evropska komisija prije nekoliko dana odobrila podržavljanje Hypo Alpe Adria grupe, ali da se oko plana rekonstrukcije, koji je predstavila Uprava, još lome koplja. Prema informacijama iz "Presea", izvjesno je očekivati da će Evropska komisija prihvatiti 80 do 90 odsto plana, ali da to još ne znači da je budućnost grupacije izvjesna.
Komentarišući budućnost Hypo banke u BiH, Han kaže da će zavisiti od stanja banke da li će ona biti u toj budućoj "dobroj", koja će biti prodata, ili "lošoj" banci, koja će ostati u državnom vlasništvu.
"Koliko sam ja za sada obaviješten, čini se da će Hypo banka u BiH biti u 'dobroj' banci, pa bi mogla biti prodata. To može biti dobra vijest za klijente banke u BiH jer će biti u sastavu neke dobre i jake evropske bankarske grupacije", kaže on.
Međutim, novi šef Uprave Gotvald Kranebiter je priznao u jednom intervjuu ove sedmice da zasad poslovi idu dobro u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, dok u Austriji i BiH stanje nije toliko dobro, a iz Brisela stižu upozorenja da se ukupna vrijednost grupacije konstantno pogoršava.
Osim toga, prema pisanju "Presea", u Briselu procjenjuju da samo 32,6 odsto pozajmica ima određeni bankarski rejting.
"Iz toga proizlazi da bi se 67,4 odsto svih kredita trebalo smatrati visokorizičnim", pisao je prošlog mjeseca "Prese".
Han, međutim, ne vjeruje da je nivo visokorizičnih kredita toliko visok.
"Da je to tako, to bismo svi osjetili jednostavno jer banka više ne bi postojala. Sve preko 50 odsto ugrožava postojanje banke. Mislim da je bliža procjena koju je iznijela Uprava banke da je oko petina svih kredita visokorizična", smatra on. Međutim, čak i po toj "umanjenoj" sumi, prema podacima Evropske komisije, to bi u 2009. godini iznosilo oko 200 odsto dobitaka kroz kamate na potencijalno rizične kredite.
Štajnerova kaže da je nekoliko banka u Austriji već potencijalno zainteresovano za kupovinu ostataka Hypo grupe.
"Die Erste Bank i Raiffeisen banka su već pokazale interes, i vidjećemo šta će biti od toga", kaže ona.
Istraga proširena na Srbiju
Nakon Hrvatske, istražioci u rasvjetljavanju afere "Hypo" interes pokazuju i prema Srbiji. Naime, austrijski mediji javili su juče da je Volfgang Kulterer, uhapšeni bivši šef Hypo grupe, progovorio o poslovima banke u zemljama bivše Jugoslavije.
"Posebna komisija za istragu (SOKO) proučava finansiranje izgradnje beogradskog naselja Blok 67 u Beogradu", piše jučerašnji "Klajne cajtung".
Prema pisanju tog lista, istražioci sumnjaju na to da se Hypo banka sa srbijanskim partnerima dogovarala o dampingu cijena izgradnje naselja.
Istražioce SOKO-a interesuje kako se početna cijena investicije sa 150 miliona popela na 230 miliona evra.
Hypo banka Banjaluka poslala umirujući mejl
Hypo Alpe Adria banka Banjaluka je juče svojim klijentima uputila majl u kojem klijentima poručuje da nemaju razloga za strah.
U pismu oni klijente uvjeravaju da je štednja u njihovoj banci aposlutno sigurna, te ih upoznaju sa investicijama koje će Austrija uložiti u banku i o rezultatima dosadašnjeg poslovanja.
"Od velike je važnosti da Vi, naši klijenti, razumijete da je Hypo banka Banjaluka i jaka i stabilna, a zato imamo brojne činjenice", stoji u pismu klijentima.