NOVI SAD - Profesor Milanka Babić sa Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu tvrdi da i srpski predstavnici u zajedničkim institucijama BiH ugrožavaju ćirilicu, jer nikad ne traže da im se radni materijali za sjednice dostavljaju na pismu srpskog naroda.
"Srpski predstavnici u zajedničkim institucijama BiH, za razliku od hrvatskih i bošnjačkih, ne samo da ne traže da im se radni materijali dostavljaju na ćirilićnom pismu, nego ih čak hvata nelagoda zbog toga, a nekima to što je normalno izgleda čak nepristojno" - ističe Babićeva i napominje:
"Hrvati Bošnjaci reaguju i na samu pomisao da bi nešto moglo da ne bude napisano latinicom".
Babićeva je na Okruglom stolu "60 godina nakon Novosadskog dogovora: Srpska jezička politika danas", koji je održan u Novom Sadu, izrazila bojazan da bi srpski jezik, u ne tako dalekoj budućnosti, mogao da iščezne "pod stravičnim i agresivnim pritiscima hrvatskog i takozvanog `bosanskog jezika`".
"Situaciju pogoršava i činjenica da intelektualna snaga srpskog naroda u Republici Srpskoj nije sazrela, a neće uskoro ni dozrijeti, da samostalno brani srpski jezik" - smatra ona.
Profesor Babić tvrdi da i Ustav Srpske doprinosi agresivnoj kampanji hrvatskog i "bosanskog jezika", jer je izbjegao da imenuje srpski jezik:
"Ustav je izbjegao da imenuje srpski jezik, pa je umjesto njega navedeno da u Srpskoj postoje jezik srpskog, jezik hrvatskog i jezik bošnjačkog naroda.
To je stvorilo prostor i Bošnjacima i Hrvatima da spore postojanje srpskog jezika, jer, kako oni rezonuju, ako već nije imenovan u Ustavu - onda ga i nema".
Ona naglašava da Srbija mora pomoći očuvanje srpskog jezika u Srpskoj, zato što se on nalazi u krajnje delikatnoj situaciji.
"Srbija ima načina da institucionalno i kadrovski, putem specijalnih veza, pomogne očuvanju, odnosno opstanku srpskog jezika u Repubici Srpskoj.
Ukoliko to ne učini na vrijeme, srpski jezik mogao bi postati prošlost u Srpskoj i BiH, čime bi u pitanje bio doveden i sam identitet srpskog naroda", upozorava Babićeva.
Na okruglom stolu posvećenom Novosadskom dogovoru govorili su istaknuti poznavaoci srpskog jezika i njegove istorije Dragoljub Petrović, Dragiša Bojović, Siniša Stefanović, Petar Milosavljević, Dejan Ivković, Nenad Krstić, Miloš Kovačević....
"Novosadski dogovor" potpisan je u Novom Sadu na današnji dan prije 60 godina.
Dogovorom, koji je potpisan između srpskih i hrvatskih predstavnika, u Srbiju je zvanično uvedena latinica. NJime je utvrđeno da su oba pisma ćirilica i latinica ravnopravna, "kao i da treba nastojati ih i Srbi i Hrvati podjednako nauče".
Uprkos "Novosadskom dogovoru", Hrvati su nastavili da pišu latinicom i nikad nisu usvojili ćirilićno pismo.