BANJALUKA, SARAJEVO - U BiH se usvajaju zakoni koji često samo nominalno ispunjavaju svrhu zbog kojih su doneseni, dok su u praksi često nefunkcionalni, neprovodivi, a ponekad i pisani tako da bi se što teže mogli provesti u praksi.
Na svježem primjeru imovinskog kartona Nikole Špirića, predsjedavajućeg Doma naroda BiH, mogu se vidjeti neki od problema koje prave nominalno dobri zakoni. Naime, nedavno se pojavila informacija da Špirić u svom imovinskom kartonu nije prijavio zemlju i kuću u Drvaru.
S druge, pak, strane, "Nezavisne" imaju dokaz da je prilikom popunjavanja imovinskog kartona naveo i zemlju, njenu površinu i kuću, ali nije naveo njihovu vrijednost jer se radi o porodičnoj imovini koju je naslijedio i za koju nije obavljao procjenu vrijednosti.
Centralna izborna komisija BiH nije navela ovaj podatak u prijavi koja je objavljena na sajtu, pa je ispalo da je Špirić "sakrio" ovaj dio imovine, iako to nije slučaj.
Na sajtu se nalaze i drugi nepotpuni ili netačni podaci kod drugih funkcionera. Na primjer, na stranici se nalaze podaci ljudi koji više nisu delegati, a postoje i drugi primjeri delegata i drugih nosilaca javnih funkcija koji iz raznih razloga nisu prijavili svu imovinu.
Bilo da nosilac funkcije ne prijavi imovinu, ili službenik koji prijave procesuira napravi grešku ili propust, niko neće snositi posljedice jer to zakon nije ni predvidio.
Slična stvar mogla bi se desiti primjenom prije nekoliko dana usvojenog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, u kojem, prema tvrdnjama specijalizovanih nevladinih organizacija, nije na adekvatan način riješeno pitanje imovinskih kartona tužilaca i sudija.
Bez pravilno popunjenih imovinskih kartona i kažnjavanja za pogrešno unesene podatke borba protiv korupcije nije moguća.
Za ovakvo stanje najveću krivicu snose domaći faktori jer nema dovoljnog pritiska da se poveća odgovornost, ali dio odgovornosti je i na međunarodnoj zajednici jer dozvoljava da se usvajaju zakoni koji nisu u skladu s evropskim standardima.
Kada je 2019. godine Evropska komisija angažovala nezavisnog pravnog eksperta Rajnharda Pribea da ocijeni stanje pravne države u BiH, u izvještaju koji je objavio je konstatovao da napori međunarodne zajednice da se pomogne BiH da ojača pravnu državu nisu uspjeli, ali i da pored međunarodne zajednice najveću krivicu snose domaća politika i struka.
On je istakao da su EU i druge međunarodne organizacije preduzele brojne napore da pomognu BiH da riješi probleme, ali da do istinskog poboljšanja nikad nije došlo.
"Čini se da trenutnu situaciju u BiH karakteriše značajan stepen nefunkcionalnosti javnih institucija na svim nivoima. Ključni akteri ne pokazuju odlučnost da se pozabave ili prevaziđu disfunkcionalnosti kroz koordinaciju i saradnju. Umjesto toga, izgleda da čine sve da opstruišu svaku promjenu za koju smatraju da nije u njihovom interesu", konstatovao je Pribe.
Osim neuspjeha međunarodne zajednice, pasivnosti društva i opstrukcije nosilaca funkcija, Pribe problem vidi i u nefukcionalnosti tijela koja treba da nadziru borbu protiv korupcije, poput Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK).
"APIK nije uspio da postane vidljiv i glasan. Propustio je niz važnih prilika da se stavi u srce borbe protiv korupcije, uključujući i oblast zaštite uzbunjivača. Iako APIK ima dovoljno materijalnih i ljudskih resursa da pravilno funkcioniše i pruži opipljive rezultate, u velikoj mjeri to nije uspio", konstatovao je Pribe.
U APIK-u su za "Nezavisne" rekli da je Pribe u pravu da kao agencija nisu bili vidljivi i glasni, ali tvrde da je to zato što nemaju dovoljno resursa.
"Postojanje Agencije sa njena 33 uposlenika nije ni blizu dovoljno, dok je prebacivanje isključive odgovornosti za nedostatak vidljivih rezultata u borbi protiv korupcije samo na ovu agenciju i jako opasno. Da bismo se konzistentno borili protiv korupcije, potreban nam je, prije svega, dugoročan plan djelovanja iza kojeg stoji država BiH sa svim svojim kapacitetima. I tu dolazimo do velikog problema! BiH već skoro četiri godine nema strategiju za borbu protiv korupcije te je tim činom i sama Agencija ostala bez stvarne podrške u ispunjavanju zakonom propisanih nadležnosti. Na taj način Agencija je počela da biva marginalizovana i počela je da pada u zaborav", rekli su nam oni.
VSTS je jedna od ključnih karika za borbu protiv korupcije, a Pribe je i nju ocijenio kao velikim krivcem za nefunkcionisanje pravne države u BiH.
"VSTS se naširoko doživljava kao moćna institucija koja ne odgovara nikome u rukama onih koji služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja", konstatovao je Pribe.
Da li će izmjene i dopune Zakona o VSTS-u, kao i ostali zakoni iz evropskog paketa koji se ovih dana donose biti dovoljni za evropski put, ostaje da se vidi u narednom periodu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.