Mesa zaraženog brucelozom ima i u prodavnicama i građani se moraju zaštititi tako što će insistirati da kupuju meso koje ima pečat, upozorava Ibrahim Tirak, direktor Uprave za inspekcijske poslove FBiH.
Smatra da će lanci ilegalne trgovine mesom i stokom, bilo da je ona zdrava ili zaražena, uskoro biti presječeni i da bi do nove godine i novog jagnjenja prisutnost bruceloze mogla biti značajno smanjenja.
"Velike pare mesara su u igri, procjenjujemo da se radi o milionima KM, a akcija teško ide jer su oni dobro povezani, mobitel je čudo i jedan kamion koji mi zaustavimo zaustavlja deset drugih", kaže Tirak.
Najavljuje da će Uprava uskoro krenuti u akcije provjere izdavanja računa, isključenja energenata ilegalnim pilanama i zatvaranje ilegalnih kamenoloma koji su opasni ako se vode nestručno.
NN: Dokle je stigla "mini-giljotina" propisa koji prvenstveno Inspekciju onemogućavaju da valjano radi?
TIRAK: Mislim da bi taj posao mogao biti okončan do kraja novembra. Eksperti Svjetske banke koji su napravili inventuru su utvrdili oko 1.200 akata koje treba mijenjati. Dovoljno je reći da su propisane kazne izražene u dinarima, a kada ih preračunate iznose 15 feninga. Mnogo je zakona koji nešto zabranjuju, a nema propisane sankcije i onda možemo samo ko hodža hodati okolo i moliti: "Nemoj boga ti". Najstariji pravilnik koji se trenutno koristi je iz oblasti rudarstva i iz 1948. godine, a mnogo ih je koji su u koliziji. Mislim da je u pitanju složen sistem i nasljeđivanje ranijih propisa, pa imamo propise RBiH, "HZ HB", FBiH i BiH, zakone bez pravilnika, ili nove zakone sa pravilnicima iz bivše Jugoslavije. Zna se desiti da danima sjedimo i razmišljamo šta da uradimo u nekim slučajevima.
NN: Posljednih sedmica intenzivno radite na suzbijanju bruzeloze?
TIRAK: Tu imamo razne pojave i mnogo problema. Imamo šverc ovcama i mesom bolesnih životinja. Dobro sarađujemo sa Inspektoratom RS, ali problem je što neko uzme pare da uništi stoku, a to ne uradi, ili što neko krije bruzeloznu stoku i njome trguje, a cijena bolesne životinje je 100 ili 150 KM. Postoji i mnogo veterinarskih stanica koje loše rade, mnogo nepravilnosti u transportu i njegovoj kontroli. Protok papira je nevjerovatan, ali mi očekujemo da do kraja godine tim tokovima stanemo ukraj. Građani moraju znati da je samo stoka koja je dva puta analizirana i ima ušnu markicu zdrava za promet, ali iz više razloga to ne ide tako.
NN: Jesu li barem ušne makrice garancija da je stoka zdrava?
TIRAK: Ne!
NN: Koliko ljudi ste do sada markirali kao uključene u šverc životinjama i mesom?
TIRAK: Za sada desetak, ali s obzirom na ozbiljnost i uključenost Specijalne policije, koja radi s inspektorima, očekujemo da će biti rezultata. Za sada su pohapšeni neki ljudi zbog nelegalne trgovine, ali svi su dobro uvezani i bježe, no ja očekujem dobre rezultate jer dobro sarađujemo i sa RS. U igri su velike pare mesara, sigurno milioni KM i to je novac iz nelegalnih tokova, sve se radi "živim" parama, a kada se meso rasparča teško mu je ući u trag.
NN: Da li to znači da i u mesnicama može biti zaraženog mesa?
TIRAK: Da! Građani moraju znati da je meso zdrave životinje opečaćeno na šest mjesta. Meso koje nema pečat ne treba kupovati, jer ono sigurno ima neku manu, a veterinar neće olako staviti pečat na meso za prodaju, jer su u pitanju ljudski životi. Problem je što se meso danas svuda prodaje, ne možete ga kontrolisati. Samo veliki tržni centri imaju veterinare-inspektore koji kontrolišu prijem mesa.
NN: Ali maločas ste rekli da su Vam veterinarske stanice najveći problem?
TIRAK: Ta oblast jeste problem, ali Ministarstvo poljoprivrede je počelo popisivati te stanice i uvodi sistem u tu "razbijenu vojsku".
NN: Može li iko garantovati da nema šverca ušnim markicama?
TIRAK: Bez jedinstvene baze podataka nema nikakave garancije. Uspostava baze je u toku, ali ide dosta sporo, no koliko ja znam radi se veoma ozbiljno. Mislim da ozbiljno smanjenje bruceloze u FBiH možemo očekivati do decembra jer, uz pojačane kontrole, kupujemo i dvije mobilne spalionice i čim one dođu, počećemo uništavanje stoke.
NN: Da li je tačno da na tršištu ima i voća i povrća sa pesticidima u količini većoj od dozvoljene?
TIRAK: To su proizvoljne priče. BiH uvozi dio voća i povrća, ali ima i domaću proizvodnju, a na granici BiH je svaki dan 50 inspektora. Ove godine smo za prvih šest mjeseci napravili 100.000 kontrola na granici, a više od 7.000 uzoraka smo testirali na razne pojave i nemamo takvih saznanja. Za sadašnje prilike mi u BiH jedemo dosta kvalitetnu hranu iako ni ona nije savršena. Osim toga, Uprava je dala 105.000 KM Zavodu za javno zdravstvo u FBiH za monitoring većeg broja namirnica na niz elemenata radioaktivnosti i pesticidnosti i do kraja godine ćemo prvi put dobiti monitoring za čitav niz grupa i prozvoda.
NN: Problem su i deklaracije na proizvodima?
TIRAK: Nije to veliki problem, prvenstveno zato što trgovci u BiH nemaju velike zalihe, jer nemaju novca za to.
NN: Kako će građani znati šta je prevara, a šta nespretnost?
TIRAK: To je teško reći, ali od 1. januara ćemo, još od granice, insistirati na jedinstvenim deklaracijama i onda će to biti pouzdanije.
Počinje kontrola izdavanja računa
NN: Hoće li biti nastavljena i kontrola rada na crno?
TIRAK: Biće provođena u kontinuitetu dok ne ocijenimo da smo došli do minimuma koji je moguće podnositi. Ali uskoro kreće i kontrola izdavanja računa. To ćemo raditi sa Poreskom upravom FBiH, a kazne su od 2.500 do 5.000 KM za pravna lica i od 500 do 1.500 KM za građane. Svi hoće veće penzije i bolju socijalnu brigu, a neuzimanje računa je direktno omogućavanje klasične pljačke države.
NN: Može li Inspekcija uticati na cijene ako imamo slobodno tržište?
TIRAK: Ne, i to je dobro, jer su cijene najrealnije tamo gdje imate dobru konkurenciju. Evo, recimo u Livanjskom kantonu nemate niti jedan veliki tržni centar i tamo su cijene dosta visoke, a tamo gdje je više tržnih centara - cijene su realnije.
NN: Kako sarađujete sa udruženjima za zaštitu potrošača?
TIRAK: Nisu neka pomoć jer rade individualno i od slučaja do slučaja. Bolje bi bilo kada bi se objedinili, jer bi tada mogli da uočavaju pojave prije nego postanu sistem i tako pomagati i nama i građanima.