SARAJEVO, BANJALUKA - Neprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu oko prava izbornog kandidovanja manjina u BiH značilo bi u krajnjoj instanci brisanje iz članstva Savjeta Evrope i zaustavljanje puta ka EU, smatra Monika Mijić, agent Savjeta ministara BiH pred tim sudom.
"Savjet Evrope kao krajnju mjeru može donijeti odluku da zemlji zabrani pravo glasa u njegovim tijelima, a ako ni to ne da rezultat, onda se zemlja briše iz članstva Savjeta Evrope", kaže Mijićeva i pojašnjava da su ljudska prava jedan od direktnih uslova za članstvo BiH u EU.
"Ako BiH sebi dozvoli taj luksuz da ne izvrši ovu presudu, onda će to biti ne samo negativno za ugled zemlje, već BiH neće moći napredovati ka EU", kaže ona.
Mijićeva je pojasnila da postoje mehanizmi po kojima Savjet Evrope, u čijem sastavu sud i djeluje, procjenjuje da li neka zemlja provodi presude suda i donosi rezolucije u skladu s postignutim napretkom.
Putem političkog nadzora, kako kaže, koji provodi Komitet ministara Savjeta Evrope, obavlja se direktni nadzor izvršenja presuda na osnovu Akcionog plana koji je zemlja dužna dostaviti u roku od šest mjeseci od donošenja presude.
"U tom planu zemlja koja je izgubila spor daje objašnjenje na koji način će provesti presudu", navodi ona.
U slučajevima kada se radi o nalozima za promjenu zakona i ustava, Savjet Evrope ima razumijevanje i daje duži rok za provođenje presude, pa Mijićeva vjeruje da će tako biti slučaj i sa BiH.
"Mislim da će oni imati razumijevanje jer se radi o potrebi izmjene Ustava, ali možda se svi iznenadimo i BiH izvrši presudu u vrlo kratkom roku jer znamo da postoji konsenzus oko toga da treba izmijeniti tu odredbu Ustava", navodi ona.
I Jakob Finci, ambasador BiH u Švajcarskoj, koji je jedan od podnosilaca tužbe ovom sudu, vjeruje da će do narednih izbora doći do ove izmjene Ustava jer o tome postoji konsenzus u BiH.
Na pitanje da li će se lično kandidovati rekao je da će o tome odlučiti nakon provođenja presude.
"Kad se budu stekli uslovi, onda će biti vremena da se o tome diskutuje. Ali, reći ću da nisam ovo počinjao samo zato da se igram i da nekom dokazujem da sam dobar pravnik", rekao je Finci.
I Ljubomir Sandić, ombudsman za ljudska prava BiH, smatra da će naredni izbori biti usklađeni sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
"Mi smo odavno ukazivali na nedostatke Ustava BiH. Ovo je poznato još odranije, ali je to uvijek bilo uslovljeno drugim promjenama Ustava pa je to bilo u drugom planu", kaže on i dodaje da će oni pratiti provođenje presude u skladu sa svojim nadležnostima.
Mijićeva kaže da je optimista da će BiH provesti sve presude. Ona navodi da je do sada u sudu doneseno 12 presuda u vezi sa BiH i da još ni za jednu nije donesena konačna rezolucija od strane Komiteta ministara.
"Svi ti procesi još traju i sve presude su u fazi izvršenja. Nema kašnjenja i ozbiljnih odugovlačenja mada ja mislim da je uvijek moguće sve to raditi i malo brže", kaže Mijićeva.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu 22. decembra prošle godine presudio je u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija koji su se žalili jer im Ustav BiH, kao pripadnicima nacionalnih manjina, zabranjuje kandidaturu za člana Predsjedništva BiH ili delegata u Domu naroda parlamenta BiH. Naime, kako je predviđeno Ustavom, članovi kolektivnog šefa države i Doma naroda mogu biti samo pripadnici konstitutivnih naroda. Evropski sud presudio je da je ova ustavna odredba diskriminatorska i naredio izmjenu Ustava BiH.