Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, ponovni izbor na ovu funkciju smatra obavezom i potvrdom kursa dosadašnjeg rada. Rad parlamenta RS u narednom čevorogodišnjem mandatu vidi još efikasnijim nego do sada.
NN: S obzirom na to da u Narodnoj skupštini RS SNSD sada ima stabilnu skupštinsku većinu da li će u tim uslovima biti lakše raditi nego do sada? Da li će na sceni biti jednopartijski sistem, kako vam to mnogi sada pripisuju?
RADOJIČIĆ: Što se tiče skupštinske većine situacija je mnogo jednostavnija nego ranije i biće jednostavnije raditi, ali to ne znači da će na sceni biti jednopartijski sistem. U prošlom sazivu parlamenta bilo je 18 stranaka, a sada ih je devet i to je olakšavajuća okolnost. SNSD sada sam ima 41 poslanika i čvrste koalicione dogovore sa SP i DNS-om, ali razgovaramo i s drugim partijama i, znači, nećemo sami formirati vlast.
S obzirom na to da je završen tek prvi krug razgovora ta vrsta relacije, ko je pozicija, a ko opozicija u Skupštini RS, u ovom momentu nije do kraja definisana. Na konstitutivnoj sjednici imali smo specifičnu situaciju, na koju mogu lično biti ponosan. Sve političke partije osim SDS-a glasale su za izbor predsjednika Narodne skupštine RS i ne sjećam da se to nekad do sada desilo.
NN: Nakon konstituisanja Narodne skupštine RS, u kojoj će SNSD imati stabilnu skupštinsku većinu, kakvu situaciju očekujete kada je riječ o konstituisanju organa vlasti na nivou BiH? Da li će stanje biti teže?
RADOJIČIĆ: Konstituisanje vlasti u organima BiH biće daleko teže jer se tamo još ne zna ko će s kim praviti vlast i još se pomno mjeri ko će s kim u koaliciju. Sigurno je da će konstituisanje organa vlasti na nivou BiH značajno kasniti za RS. Vladu RS možemo izabrati već krajem novembra, a to će zavisiti od predsjednika RS i vremena koje je potrebno da se obave razgovori sa strankama i predloži mandatar. U optimističkoj varijanati to može biti gotovo za dvadesetak dana ili najkasnije u prvoj sedmici decembra. Međutim, kada je riječ o Predstavničkom domu parlamenta BiH biće dobro ukoliko se u drugoj polovini novembra uopšte konstituiše u punom kapacitetu, ali teško da će i tada biti konstituisana oba doma bh. parlamenta. Najrealnije je očekivanje da Savjet ministara BiH počne s radom početkom naredne godine.
NN: Kažete da će konstituisanje organa vlasti na nivou BiH značajno kasniti za RS, a tome će, izvjesno je, velika prepreka biti postizanje dogovora SNSD-a i SBiH o formiranju vlasti?
RADOJIČIĆ: SBiH je s obzirom na programske stavove i principe nepoželjan partner za pravljenje vlasti jer se postavlja pitanje kako će zajedno formirati vlast stranke kao SNSD i SBiH s potpuno suprotstavljenim stavovima. Međutim, ukoliko u parlamentu BiH bude neminovna matematika da SDA i SBiH naprave blok, u tom slučaju se SBiH neće moći izbjeći u Savjetu ministara BiH. U toj varijanti, koja u ovom momentu djeluje prilično izvjesno, je da će ove stranke koje se, dakle, ne slažu morati sjesti i djeliti vlast na nivou BiH i dogovarati sastav Savjeta ministara BiH. To je varijanta koja u samom startu ne djeluje osobito funkcionalno jer se stranke u baznim stvarima razlikuju, ali alternativa njoj je da nema nikakvog Savjeta ministra BiH.
Nisam naročiti optimista kako će funkcionisati Savjet ministara s predstavnicima stranka koje se toliko razlikuju u svojim programima. Zato se na samom početku može očekivati zastoj u funkcionisanju izvršnih organa jer su pobijedile partije koje su vrlo suprotstavljene. Pobjeda dvije stranke tako suprotstavljenih načela i potreba da zajedno sastave Savjet minstara BiH, jer bez njih nema alternative, čini priličan pesimizam u funkcionisanju organa na nivou BiH.
NN: Na dnevnom redu Narodne skupštine do kraja godine treba da se nađe i reforma policije, koja je jedan od preduslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
RADOJIČIĆ: Jedan od preduslova za potpisivanje sporazuma je reforma policije, ali kako sada stoje stvari nije izvjesno da će doći do njegovog potpisivanja. Ukoliko bude mudrosti između političkih faktora u RS i FBiH za postiznje konsenzusa onda će se doći do optimalne strukture koja uključuje MUP RS. Tada bi moglo doći do dogovora o reformi policije, a time i do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Nije samo policija preduslov da dođe do potpisavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ali je sigurno najveća prepreka u ovom momentu. Ako taj problem riješimo početkom naredne godine bićemo u mogućnosti da potpišemo sporazum i uđemo u prilagođavanje našeg zakonodavstva zahtjevima i određenim evropskim standardima.
NN: Mislite li da aprilski paket ustavnih promjena može dobiti zeleno svjetlo u novom sazivu bh. parlamenta?
RADOJIČIĆ: Sumnjam da će se to desiti jer su protivnici paketa ustavnih promjena sve brojniji. SBiH ima veći broj poslanika, a i veći dio poslanika SDA više naginje SBiH nego sopstvenoj stranci, koja je podržala aprilski paket ustavnih amandmana. Nisam siguran ni da ostalih šest partija koje su potpisale ustavne amandmane kontrolišu sve svoje poslanike i da su svi pojedinačno spremni da podrže taj paket. Mislim da matematička dvotrećinska većina u ovom momentu ne postoji. Ukoliko i ne prođe ustavni paket na snazi je Dejtonski ustav BiH u formi u kojoj djeluje posljednjih 10 godina. U tom slučaju mi u RS ostajemo u kapacitetu u kojem jesmo i to je za nas čak i korak naprijed.
NN: Koja su pitanja koja stoje pred poslanicima u narednom čertvorogodišnjem radu?
RADOJIČIĆ: Predstoji nam mnogo posla ako imamo u vidu da je u protekle četiri godine usvojeno više od 200 zakona. Pred nama je još više zakona i očekujem da ćemo u naredne četiri godine usvojiti dva puta više zakonskih akata.
Pregovori o Savjetu ministara
NN: Koga će SNSD predložiti za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH budući da se spekulisalo da ćete to biti Vi, ali ste Vi ponovo na čelu parlamenta RS?
RADOJIČIĆ: Kada je riječ o Savjetu ministara BiH, tu smo u ranoj fazi razgovora jer ni prvi ciklus pregovora nije napravljen. Prvo je potrebno postići dogovor o principu i dogovor ko je taj koji pravi matematičku većinu. U ovom momentu se uopšte ne zna ko na nivou BiH pravi matematičku većinu. Nakon tog razgovaraćemo o imenu kandidata.