BANJALUKA - Protokol o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU ne mijenja postojeći povlašteni trgovinski režim između BiH i EU niti donosi promjene za poljoprivredne proizvođače, ističu u Delegaciji EU u Sarajevu.
Povodom današnjeg stupanja na snagu prilagođenog Sporazuma zbog pristupanja Hrvatske u EU, i dalje ne postoji konsenzus o tome kolike su štete za naše poljoprivrednike. U Delegaciji EU tvrde da većih promjena za naše poljoprivrednike neće ni biti, jer se, kako su istakli, prilagođavanje uglavnom odnosi na Hrvatsku, koja je sa BiH trgovala pod uslovima CEFTA, te da se promjene odnose samo na to da taj režim koji je već bio bude primjenjivan ubuduće.
Sa druge, pak, strane, poljoprivrednici smatraju da je sporazum suprotan njihovom interesu te da on pogoduje samo krupnim proizvođačima iz EU. Oni su naveli da su očekivali da će im Njemačka pružiti finansijsku pomoć kako bi se prilagodili novom režimu koji će stupiti na snagu. Međutim Nijemci su rekli da će pružiti svu potrebnu tehničku pomoć, ali ne finansijsku te da je to bilo rečeno od samog početka.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača u RS, kaže da je bilo teško i očekivati da će ih Njemačka finansijski podržati.
"Jedino što može spasiti poljoprivrednike u RS je povećanje subvencija od strane Vlade RS, a ne pomoć njemačke države ili EU", smatra on.
U Delegaciji EU, pak, navode da trgovina između EU i BiH ostaje liberalizirana, osim manjeg broja osjetljivih proizvoda, te da ovakav režim ide u prilog BiH.
"BiH je u posljednje tri godine iskoristila nepostojanje napretka u pregovorima za uvođenje carine i ograničenja na izvjestan broj proizvoda za koje se ranije vršilo trgovanje sa Hrvatskom prema CEFTA. Ta ograničenja će se postupno uklanjati. Zauzvrat, EU je prihvatila da odobri dodatne koncesije BiH na tri do četiri proizvoda koji su još predmet količinskih ograničenja. Izvozne kvote u BiH za ove proizvode su povećane, unatoč činjenici da je u prošlosti BiH koristila samo dio tih kvota", kažu oni.
Navode da glavni problem poljoprivrede u BiH nije SSP već slaba konkurentnost te da treba raditi na reformama koje će tu konkurentnost povećati.
Istovremeno, iz Svjetske banke ističu da studija koju su oni trebali da izrade do kraja januara o uticajima na bh. poljoprivredu zbog prilagođavanja SSP-a još nije gotova i da će biti završena za otprilike dvije sedmice.
"Radi se samo o tehničkim stvarima. Našem timu je bilo potrebno malo više vremena za analizu i obradu podataka", naglasila je ona.