BOSANSKA KRUPA - Damir Redžić iz Bosanske Krupe vodi pravnu bitku protiv Islamske zajednice u BiH u kojoj je, kako navodi, dobio otkaz na poslovima imama, koje je radio do marta prošle godine, nakon čega mu je, kako tvrdi, nezakonito otkazan ugovor o radu.
Nesvakidašnji sudski spor izgubio je pred Opštinskim sudom u Bosanskoj Krupi, koji se proglasio nenadležnim, ali je uložio žalbu, te Kantonalni sud u Bihaću utvrđuje grešku prvostepenog suda, uvažava žalbu i predmet vraća na ponovni postupak.
"Žalba se uvažava i prvostepeno rješenje ukida i predmet vraća prvostepenom sudu na dalji postupak", navodi se u rješenju Kantonalnog suda u Bihaću.
Redžić, prema dokumentaciji koja je u posjedu "Nezavisnih novina", u svojoj tužbi tvrdi da je njegov rad na određeno prerastao u radni odnos na neodređeno vrijeme. Zatražio je da se tužena Islamska zajednica u BiH, tj. Medžlis Bosanska Krupa, obaveže da ga vrati na rad na ranije ili drugo, odgovarajuće radno mjesto.
Traži Redžić, naime, da sud utvrdi da mu je 31. marta 2024. nezakonito otkazan ugovor o radu, na radnom mjestu koje obuhvata poslove imama, hatiba, mualima.
Prvostepeni sud oglasio se apsolutno nenadležnim, pozivajući se na Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, kojim je propisano da "crkve i vjerske zajednice upravljaju sobom na svom unutrašnjem planu u skladu sa vlastitim aktima".
Međutim, Kantonalni sud u Bihaću, po izjavljenoj žalbi, poručuje: osnovan je prigovor žalioca da je prvostepeni sud pogrešno odlučio, jer se "tužbenim zahtjevom potražuje ostvarivanje prava iz radnog odnosa, tako da je za rješavanje tih sporova nadležan sud u smislu Zakona o parničnom postupku". Drugostepeni sud, naime, zaključuje da prvostepeni nije cijenio to da vjerske zajednice u BiH imaju status pravne osobe.
"Vjerski službenici su ravnopravni građani BiH i mogu ravnopravno ostvarivati svoja prava pred nadležnim sudovima, a donošenjem pobijanog rješenja uskraćeno im je pravo na pristup sudu i pravično suđenje, što im je zagarantovano Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava, čime su dovedeni u diskriminirajući položaj", navodi se u rješenju drugostepenog suda.
Redžićev advokat Dušan Tomić kaže da je suština u tome što se imam usprotivio tome da sav novac iz džemata ide u medžlise, da oni dijele pare kako hoće, bez kontrole onih koji novac daju.
Dodaje da se uspjeh njihove žalbe na prvostepeno rješenje Opštinskog suda u Bosanskoj Krupi ogleda u tome što je drugostepeni sud stavio van snage rješenje prvostepenog suda koji je zauzeo stanovište da su religijske zajednice izvan zakona i da su sva pitanja zaposlenih u religijskim zajednicama njihov privatni lični stav tih zajednica, a ne države.
"Ovom odlukom bihaćkog suda jasno je da će svi zaposlenici u Islamskoj zajednici, u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i u Katoličkoj crkvi ubuduće sve probleme koji se odnose na rad u tim religijskim zajednicama imati šansu da isprave pred sudovima, odnosno pred državnim organima, što je velika pobjeda i veliki uspjeh", rekao je Tomić za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, Zakon o religijskim zajednicama u BiH je nedorečen i namjerno tako koncipiran da se može tumačiti kako kome odgovara.
"Na ovaj način sud je sada protumačio da nema niko izvan države i da se religijske zajednice koje su do danas bile izvan države, shodno nedorečenom Zakonu o religijskim zajednicama, više ne mogu tako ponašati", poručuje Tomić, te dodaje da ovakvih primjera ima još, te najavljuje da će nakon ovog suđenja zatražiti izmjene i dopune zakona, na način da u njemu nedvosmisleno stoji da radna prava u konačnoj instanci reguliše sud, a ne vjerske zajednice.
S druge strane, Mustafa Prljača, savjetnik reis-ul-uleme za medije, poručuje da je za slučaj Damir-ef. Redžića iz Medžlisa Bosanska Krupa nadležno Muftijstvo bihaćko, jer je Bosanska Krupa u sastavu tog muftiluka.
"Osim toga, to je unutrašnja stvar Islamske zajednice, tiče se radno-pravnog statusa i postoje institucije ili države ili Islamske zajednice na kojima se mogu razriješiti takvi sporovi. Budući da se ne radi ni o čemu naročitom, ne znamo zašto bi to bilo predmetom medijskog interesovanja", naveo je Prljača u odgovoru na upit "Nezavisnih novina".