Ministarstvo inostranih poslova Republike Mađarske konkretnim projektima pomoći će bh. vlastima da ispune uslove za uspostavljanje bezviznog režima za građane BiH, kazao je Imre Varga, mađarski ambasador u BiH.
Naglašava da građani BiH mogu bezvizni režim očekivati najranije krajem 2009. godine. Varga ističe da su nedavne najave iz Predsjedništva BiH kako će od ove jeseni biti potpisan sporazum o bezviznom režimu s Mađarskom plod nesporazuma, te da je o tome rano govoriti dok BiH ne ispuni zadate smjernice Evropske unije.
NN: Iz Predsjedništva BiH nakon posjete mađarskog premijera najavljeno je da će na jesen biti potpisan sporazum o bezviznom režimu između Mađarske i BiH. Šta to konkretno znači?
VARGA: Ovaj dio moram opširnije objasniti, jer mislim da se radi o nesporazumu. Mađarska je uvijek zastupala što lakšu komunikaciju građana iz zemalja starih članica EU i zemalja kandidata. Bili smo jedan od inicijatora i promotora viznih olakšica za građane BiH, do kojih je došlo početkom ove godine. Takođe, zagovaramo bezvizni režim, ali vaši čitaoci moraju znati da je politika o viznom režimu zajednička za zemlje EU. Zemlje članice tu nemaju potpuni suverenitet. Mađarska je potpisnik Šengenskog ugovora i svi se moramo pokoravati zajedničkoj politici. Uspostavljanje bezviznog režima trenutno nije na dnevnom redu, a pogotovo ne na jesen. Sada je na dnevnom redu takozvana mapa puta, odnosno smjernice koje vode BiH do bezviznog režima. Vlastima BiH nedavno je uručen ovaj kodeks zadataka, smjernica, koji svaka zemlja mora ispuniti, uključujući i BiH. To je set tehničkih pitanja koji je ova zemlja jednim dijelom ispunila i u stanju je da vrlo brzo ispuni i ostatak.
Što se tiče bezviznog režima, za očekivati je da se najranije u idućoj godini, eventualno do kraja iduće godine, ispune ovi uslovi iz "mape puta". Tek tada slijedi bezvizni režim.
NN: Da li je na sastanku u Predsjedništvu bilo riječi o tome, s obzirom na njihovo saopštenje i najavu bezviznog režima s Mađarskom?
VARGA: Član Predsjedništva gospodin Željko Komšić potaknuo je ova pitanja, koja su aktuelna i važna za građane BiH. Odgovorili smo da je Mađarska spremna da potpišemo jedan memorandum o razumijevanju s BiH. To konkretno znači da bi konzularna služba Ministarstva inostranih poslova Republike Mađarske pomagala, asistirala u izvršavanju obaveza BiH koje proizilaze iz "mape puta". O tome smo govorili i obećali da ćemo potpisati takav memorandum, koji će sadržavati naše obaveze i praktične mjere koje se uglavnom odnose na edukaciju. To su vrlo konkretne mjere kojima bi Mađarska pomogla BiH kako bi ispunila obaveze. To, nažalost, nije potpisivanje ugovora o bezviznom režimu.
NN: Kako se u Konzulatu Mađarske sprovodi ugovor o viznim olakšicama za građane BiH?
VARGA: U odnosu na decembar prošle godine, kada nije bilo ovog ugovora između BiH i zemalja EU, u januaru je broj građana koji plaćaju vize pao za 50 odsto. Ranije su svi morali plaćati vize, a nakon ovog ugovora dobar dio građana ostvaruje povlastice i ne plaća vize.
NN: Mogu li se u BiH uskoro očekivati investicije iz Mađarske?
VARGA: Mađarske firme rado bi bile dio razvojnih projekata u sferi izgradnje infrastrukturnih mreža. Tu mislim istovremeno na puteve i željeznicu, zatim zainteresovani smo jako za oblast energetike, te u rekonstrukciju postojećih kapaciteta, a tu je i poljoprivreda, gdje je Mađarska bez daljeg lider u EU. Jako smo zainteresovani za telekome, što je najatraktivnije ulaganje u ovoj zemlji. Takođe, interes postoji za turizam i drvoprerađivačku industriju, te izgradnju poslovno-trgovačkih centara. Predstavnici firmi već dolaze i razgovaraju. U delegaciji našeg predsjednika Vlade bili su privrednici, predstavnici mađarskih firmi. U maju u Budimpešti imali smo veoma uspješan forum biznismena, gdje su bili predstavnici privrednika i vlada obje zemlje. Prilikom posljednjih razgovora s premijerom RS Miloradom Dodikom s njegove strane izražen je interes da dođu investitori iz Mađarske. Tako da ćemo u septembru u Banjaluci organizovati jedan biznis forum, gdje će doći poslovni ljudi iz cijele Mađarske. Takođe, i mi smo pozvali delegaciju Vlade RS da dođe u Mađarsku. Naime, bez konkretnih mjera i kontakata privrednika, nema ni posla.
NN: Ovog puta nije bilo susreta s premijerom FBiH Nedžadom Brankovićem, ali s obzirom na to da ste pomenuli interes za privatizaciju telekoma, vjerovatno će uslijediti i takvi sastanci?
VARGA: Imamo kontinuirani kontakt s Vladom FBiH, kao i s Vladom RS. Meni je jako žao da nismo uspjeli realizirati namjeru da se premijer Đurćanji sastane s premijerom Brankovićem. Dobili smo odgovor iz njegovog kabineta da je on na putu i to smo primili k znanju. Jedino mogu izraziti svoju veliku, duboku žal da nije došlo do konkretnih razgovora. Takođe, mogu izraziti veliko zadovoljstvo i radost da je došlo do razgovora s premijerom Dodikom, pored toga da nam je domaćin bio predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić. Ovako razgranati kontakti veoma su korisni za jednu i drugu stranu i treba nastaviti s naporima. Očekujem, iako sada nije bilo susreta s premijerom Brankovićem, da će uskoro i to da se desi.
"BiH se ekonomski ipak uspješno razvija"
NN: Da li će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU pomoći da se bh. proizvodi lakše plasiraju i na mađarsko tržište, s obzirom na to da je trgovinska razmjena u porastu posljednjih godina?
VARGA: BiH od 2002. godine izvozi robu za zajedničko tržište EU bez carina. Robe koje dolaze s područja EU sve do 1. jula ove godine imaju carine, a nakon sporazuma BiH će postepeno u narednih pet godina oslobađati robe iz EU od carinskih tarifa. Ova olakšica za robe iz BiH rezultirala je u našem slučaju 60 odsto povećanja izvoza iz BiH u 2006. godini, dok je porast u 2007. godini bio 20 odsto. Znači, rast izvoza iz BiH ka Mađarskoj je veoma dinamičan. Mađarska, naravno, ima jače kapacitete i imamo veći asortiman roba koje dolaze u BiH. Naš je interes da kroz investicije, koje idu u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta u BiH, rezultira plasman tih proizvoda na tržište EU. Dakle, ulaganje i investicije su u direktnoj vezi s uspjehom izvoza iz BiH. Naš zajednički interes je da što više investicija bude u BiH. Prije šest, sedam godina omjer trgovinske razmjene bio je 38 naprema jedan u korist Mađarske, a sada je dva naprema jedan. Moramo konstatirati da se BiH u ekonomskom smislu, ipak, uspješno razvija.