SARAJEVO – Međunarodni predstavnik u BiH Valentin Incko rekao je u utorak da je Dejtonski sporazum ograničio kapacitete vlasti i da su ustavne promjene u BiH potrebne da bi obezbijedile efikasnu vlast.
"Funkcionalna vlast treba da odražava različite interese različitih zajednica u BiH" - istakao je Incko u obraćanju učesnicima konferencije "Ustavnopravno uređenje BiH: Funkcionalnost i evropska perspektiva".
Navodeći da je od 1997. do 2007. godine od 260 zakonskih prijedloga 60 odsto odbačeno, Incko je za to okrivio političare iz RS.
U tom periodu međunarodni predstavnik u BiH intervenisao je u 92 slučaja, namećući zakonska akta.
"Blokada nije samo u entitetskom glasanju, nego i u Vladi Federacije BiH koja je takve strukture da gotovo ne može da radi'', istakao je Incko.
Navodeći da probleme koji trebaju da budu riješeni ustavnim promjenama ne mogu i neće da rješavaju ni OHR niti međunarodna zajednica, Incko je poručio da će oni pružiti tehničku pomoć i političke savjete, ali i da neće dozvoliti da reforme u proteklih 15 godina budu vraćene unazad.
On je naveo da od 2006. godine u BiH nije bilo napretka, ali da očekuje da će ga biti nakon opštih izbora u oktobru.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je da je inicijativa za promjenu Ustava BiH priznanje nemoći i nedovoljne političke volje da se provede Dejtonski sporazum.
"To je dobro opravdanje za ono što se nije činilo do sada" - naglasio je Silajdžić u obraćanju učesnicima konferencije "Ustavnopravno uređenje BiH: Funkcionalnost i evropska perspektiva".
On je istakao da BiH ne može biti funkcionalna dok postoje blokade zbog nepoštivanja Dejtonskog sporazuma, posebno provođenja Aneksa sedam, optuživši za to institucije Vlade Republike Srpske.
Prema njegovom mišljenju, nije proveden ni Aneks devet koji se tiče integracije ekonomije u BiH.
Silajdžić je naveo da nije tačno da treba mijenjati Dejtonski sporazum, nego da ga je trebalo primijeniti onakvog kakav jeste.
On smatra da je i "aprilski paket" ustavnih promjena bio pokušaj razgrađivanja BiH.
"Problem Ustava teško je riješiti, jer je potrebno riješiti neka pitanja koja nisu striktno pravna, a koja se odnose na određivanje budućnosti i karaktera društva" - smatra Silajdžić, naglašavajući da je, kada je riječ o ekonomiji optimista, ali da je pitanje šta će da bude sa društvom.
Prema njegovom mišljenju, ne čini se dovoljno da se integriše društvo u pravom pravcu.
"Kome su potrebna tri geta u BiH? Oni mehanički čine BiH, ali nemaju potrebnu sinergiju" - naglasio je Silajdžić, dodajući da mora biti promijenjena filozofija odnosa prema BiH, odnosno moraju biti učinjene promjene koje će se vidjeti na terenu.
On je naglasio da u BiH mora postojati međunarodni predstavnik koji će da deblokira blokade koje sada postoje, sve dok ne bude uspostavljen drugi sistem.
Direktorica Programa Fondacije ''Konrad Adenauer'' u Bukureštu Stefani Ros rekla je da reforma Ustava BiH prije svega treba biti primarni zadatak građana BiH, ali i zadatak i pitanje kojim će se baviti EU, jer "BiH leži u srcu Evrope".
Ona je istakla da će se trajno stabilna situacija u Evropi održati tek kada BiH dobije "stabilnu pravnu osnovu postojanja".
"EU i njene zemlje članice su to prepoznale i svim snagama podržavaju proces reforme Ustava. Dokaz tome je i posjeta delegacije njemačkog Bundestaga koja se trenutno nalazi u BiH", navela je Stefani Ros.
Ona je posebno naglasila da Ustav traži ne samo narod koji će ga nositi i braniti, već i da norme koji ustavni tekst sadrži trebaju specijalni organ koji je sposoban da ga čuva i štiti, prenosi Srna.
"Trud i napori da se izradi jedan novi Ustav, odnosno da se aktuelni tekst Ustava prilagodi novim izazovima, do sada su bili samo djelimično uspješni. Ovaj trud i napor su u proteklim godinama podržavali veliki broj domaćih i međunarodnih aktera, kao i Fondacija `Konrad Adenauer`", kaže ona.
Na ovoj konferenciji biće održana prezentacija prvog sveobuhvatnog Komentara Ustava BiH na kojem je radila grupa istaknutih domaćih i međunarodnih pravnih eksperata iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava.
Konferenciju je organizovala Fondacija ''Konrad Adenauer'', koja godinama aktivno prati reforme ustavnog prava i ustavnog sudstva u zemljama jugoistočne Evrope, bivše Jugoslavije i drugim zemljama u tranziciji.