BiH

Incko: Zakon nema veze sa kolektivnom odgovornošću

Incko: Zakon nema veze sa kolektivnom odgovornošću
Foto: Arhiva | Incko: Zakon nema veze sa kolektivnom odgovornošću
Tanjug

BEOGRAD - Odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko kaže da njegova intervencija u krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine nema nikakve veze sa kolektivnom odgovornošću bilo kojeg naroda, nego se u potpunosti odnosi na individualnu odgovornost.

Incko je, u intervjuu za "Danas", komentarišući svoju nedavnu odluku da nametne promjene u Krivičnom zakonu koje se odnose na "negiranje genocida", ocijenio "smiješnim" suprotne tvrdnje nekih političara.

Podsjetio je da je u saopštenju koje je izdao 23. jula naglasio da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi - dobri narodi, kao i da nema loših naroda, niti kolektivne krivice.

"Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili direktno negiranje genocida i ratnih zločina sprečavaju društva da se suoče sa prošlošću. Takvo ponašanje predstavlja novo ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, dok se na taj način istovremeno nastavlja nepravda i ugrožavaju međunacionalni odnosi", smatra Incko.

Sve to, tvrdi on, sprečava izgradnju mirne i prosperitetne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu.

Na pitanje da li vjeruje da će do kraja godine biti postignut dogovor o Izbornom zakonu BiH, Incko kaže da se nada da hoće i dodaje da je sada dobar trenutak za to, jer je cijela međunarodna zajednica okrenuta ka rješavanju tog pitanja.

Kako dodaje, političko djelovanje i rješenje moraju doći od domaćih aktera, ali međunarodna zajednica će pomoći. On je kao uspjeh naveo održavanje izbora u Mostaru nakon 12 godina, a što je bila, kako kaže, domaća inicijativa i rješenje uz međunarodnu pomoć.

"Ne vidim razlog da se ovako nešto ne ponovi i u pitanju izborne reforme", naveo je Incko i dodao da, ukoliko se to pitanje ne riješi, može dovesti do komplikacije ionako, kako ocjenjuje, krhke i složene političke scene u BiH.

Ističe, da imajući u vidu to, treba se fokusirati na sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava.

Na konstataciju "Danasa" da je krajem juna u Evropskom parlamentu usvojena rezolucija u kojoj je zvanično podržana ideja o BiH kao građanskoj državi, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović tokom posjete BiH insistirao na tezi o tri konstitutivna naroda, kao i da "slični stavovi stižu iz Srbije", Incko kaže da je najbolje "držati se činjenica i biti precizan".

"Potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir, Hrvatska i SRJ, čija je Srbija nasljednica, preuzele su određene obaveze. Između ostalog, obavezale su se da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost BiH i suzdržati se od preduzimanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih protiv političke nezavisnosti BiH, kao i da će promovisati ispunjavanje obaveza preuzetih Aneksom 4, Ustava BiH", naveo je Incko.

Svog nasljednika na funkciji visokog predstavnika, Kristijana Šmita, Incko je posavjetovao da bi trebalo da se fokusira na tri stvari - vladavinu prava, vladavinu prava i vladavinu prava.

"Uporno i široko rasprostranjeno nepoštovanje vladavine prava u BiH najveći je neprijatelj budućnosti te zemlje. Mnogi građani trenutno napuštaju zemlju jer nema vladavine prava i nema pravne sigurnosti", naveo je Incko.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije