BiH

Inckovu odluku o negiranju genocida teško sprovesti u BiH

Inckovu odluku o negiranju genocida teško sprovesti u BiH
Foto: Velibor Tripić/Arhiva | Inckovu odluku o negiranju genocida teško sprovesti u BiH
Dejan Šajinović Dejan Šajinović

BANJALUKA, BRISEL - Zakoni i odluke koje imaju za cilj kažnjavanje negiranja genocida i dalje su teško sprovodivi u BiH, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za proteklu godinu.

Ovo objašnjenje se nalazi u istom paragrafu u kojem je spomenuta odluka Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, u kojoj je on penalizirao negiranje genocida predstavivši ga formom govora mržnje. Osim što u izvještaju piše da se kažnjavanje govora mržnje odnosi samo na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, navodi se da ovi zakoni i dalje nisu usklađeni s pravnom stečevinom EU.

Podsjećanja radi, Incko u svojoj odluci nije samo naveo da je kažnjivo grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja zločina genocida, već da je potrebno da ta tvrdnja bude direktno usmjerena protiv grupe ljudi na osnovu rase, boje kože, vjeroispovijesti i etničke pripadnosti.

Branko Perić, sudija Suda BiH, kaže za "Nezavisne novine" da je otpočetka tvrdio da će biti teško kazniti nekoga zato što smatra da se u Srebrenici nije desio genocid jer je potrebno dokazati da je onaj ko je to rekao imao namjeru da izazove negativne posljedice po neku grupu.

"To ne bi bilo kažnjivo u nekoj raspravi u kojoj vi iznosite svoje mišljenje. Recimo, to bi se djelo moglo izvršiti na nekom političkom skupu gdje neko to kaže s direktnom namjerom da izazove mržnju prema drugom narodu i da se desi da neko napadne nekog pripadnika drugog naroda inspirisan takvim izjavama", kaže Perić.

U Memorijalnom centru Potočari za "Nezavisne novine" kažu da je Inckovo nametanje postiglo svrhu jer je na društvenim mrežama i u javnom prostoru mnogo manje takvih aktivnosti.

Evropska komisija je u izvještaju tokom 2020. godine identifikovala 119 incidenata govora mržnje, a samo tri presude.

"U 2019. godini bio je 131 incident, a jedna presuda, te 121 tokom 2018. i dvije presude. Osam suđenja je u toku. Pravna praksa kada je u pitanju govor mržnje nije konsistentna. Vlasti treba da preduzmu konkretne mjere da se preduprijedi govor mržnje, posebno kada se radi o zvaničnim nastupima", naglašeno je.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije