Ujedinjene nacije su od početka pandemije počele pružanje pomoći BiH da se s njom izbori, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Ingrid Makdonald, koordinatorka UN-a u BiH.
"Već smo mobilizovali negdje oko 42 miliona dolara sredstava, bilo tako što smo reprogramirali postojeće programe ili pokrenuli nove", kaže ona.
NN: Šta je posao koordinatora UN-a u BiH?
MAKDONALD: Posao je vrlo obiman. Postoji 14 agencija, fondova i programa koji pripadaju UN-u. Moj posao je da pružim svima njima podršku i da uz pomoć i podršku lokalnih vlasti pomognemo ciljeve održivog razvoja.
NN: Svih 14 agencija i institucija pripadaju direktno UN-u?
MAKDONALD: Tako je. A neke od njih su zaista obimne, poput UN programa za razvoj (UNDP-a), Međunarodne organizacije za migracije itd. Neke od njih su relativno male, poput Međunarodne organizacije rada. Koordiniram zajednički rad između svih i brinem o tome da ostvarimo naše ciljeve. A Agenda 2030 je izuzetno obimna i sadrži 17 ciljeva za održiv razvoj.
NN: Sada imamo veliku krizu zbog kovida u BiH kojom se bavite, ali ako bismo to izuzeli, šta bi bio Vaš "normalan", svakodnevni posao?
MAKDONALD: Znate, ja sam uvijek bila angažovana u kriznim zemljama, tako da...
NN: Nadamo se da BiH više nije krizna zemlja!
MAKDONALD: Naravno! Ali kad govorimo o krizama, ja sam ovdje došla usred krize zbog kovida. Ali ako me pitate šta bi bio "normalan" posao, recimo, analiziramo mnogo informacija koje koristimo u našem radu, organizovanom kroz petogodišnje Okvire saradnje sa vlastima u BiH.
NN: Mislite na informacije u tradicionalnom smislu ili u digitalnom smislu, obrade informacija pomoću vještačke inteligencije?
MAKDONALD: I jedno i drugo. Bukvalno sve. Da bismo ostvarili naših 17 ciljeva, potrebno nam je zaista mnogo informacija. Bez dobrih informacija ne može biti dobrih odluka. Recimo, sad su aktuelne, možda ste vidjeli, informacije Populacionog fonda UN-a o projekcijama kretanja stanovništva. Od četiri scenarija koja su predstavili, najizvjesniji je da će do 2070. u BiH živjeti između 1,5 i 1,6 miliona ljudi, od kojih će 43 odsto biti starije stanovništvo. Važno je da te informacije imamo sada, jer onda možemo donijeti odluke u raznim poljima. Bez dobrih informacija nećemo znati kako donijeti najbolje mjere.
NN: S obzirom na to da je vaš posao veoma obiman, kako bismo, možda, u jednoj rečenici mogli predstaviti ono što vi radite?
MAKDONALD: Mi zaista radimo mnogo stvari, ali ako biste htjeli da pojednostavite, možete reći da je moja uloga da predstavljam generalnog sekretara UN-a u BiH i koordiniram zajednički rad agencija UN-a u BiH.
NN: Ono što mi najčešće čujemo je Savjet bezbjednosti UN-a, obično kad je u pitanju neka kriza, ali vi očigledno ovdje radite mnogo više od toga, zar ne?
MAKDONALD: Tako je. Savjet bezbjednosti je u vezi sa zemljama članicama UN-a, a mi smo operativna strana UN-a.
NN: Od 17 ciljeva koje ste spomenuli, možete li izdvojiti jedan za koji možda mislite da je posebno važan?
MAKDONALD: U trenutnoj krizi najviše smo fokusirani na zdravlje. Broj 16 je veoma važan - ljudska prava. U smislu siromaštva, cilj 1 je važan, i cilj 4 obrazovanje i odnos polova, cilj 5. Svi ovi prioriteti su povezani jer ako žene imaju pristup obrazovanju, ne biste vjerovali koliko se unaprijedi cilj broj 1. Tako da, svih 17 su važni, a neki od njih su posebno bitni jer podstiču ostale. A naravno, jako ćemo biti fokusirani na klimatske promjene. Ne znam da li ste vidjeli karikaturu na kojoj je kovid prikazan kao mali talas, a onda iza imate cunami koji se zove klimatske promjene. Ako ovo pitanje ne uzmemo ozbiljno, bićemo u velikom problemu.
NN: Koja je vaša uloga ovdje kad je u pitanju kovid?
MAKDONALD: Čim je kriza počela, generalni sekretar je od nas zatražio da pružimo adekvatan odgovor, a isto su tražile i naše članice. Svjetska zdravstvena organizacija je takođe dio UN-a, a ona ulaže napore na globalnom nivou. Prisutni su i u BiH. Već smo mobilizovali negdje oko 42 miliona dolara sredstava, bilo tako što smo reprogramirali postojeće programe ili pokrenuli nove.
NN: Da li je taj novac mimo onog što je već dala EU?
MAKDONALD: Dio jeste. Dio dolazi od vlada poput Norveške, Švedske itd., a dio i od lokalnih vlasti. A dio je i naš vlastiti novac. Mi se trudimo da prikupimo sve informacije i osiguramo efikasan odgovor zajedno sa svim agencijama. Puno smo uradili u vezi s nabavkom testova, itd. U posljednje vrijeme sve više se fokusiramo na ekonomske napore. Možda znate da smo uradili veliku procjenu posljedica krize, a radili smo i ankete kroz domaćinstva. Te informacije smo iskoristili kako bismo bili sigurni da su napori dobro usmjereni. Kovid je veliki izazov za koji smo mi u UN-u nekako uvijek znali da će se kad-tad pojaviti, ali ne postoji primjer, bar unazad nekoliko generacija, koji bi se uporedio s načinom kako je ova pandemija pogodila čovječanstvo. Ali takođe, kovid je i prilika koju možemo iskoristiti jer je stavljena na raspolaganje ogromna količina novca za oporavak, a kovid je počeo i mijenjati naše navike. Zato u UN-u pokušavamo pronaći načine kako ovu krizu iskoristiti kao novu priliku u smislu razvoja ekološki čiste ekonomije itd.
NN: Dok Vas slušam, razmišljam o tome koliko je polja na kojima je UN aktivan, a to nije prisutno svaki dan u medijima. Da li svjesno radite "u pozadini"?
MAKDONALD: Radimo mi mnogo stvari javno s medijima, organizujemo pres-konferencije itd. Ali najčešće radimo s ekspertima. Jer jedno je da javnost zna šta mi radimo, a drugo je da eksperti imaju pristup pravim informacijama kad donose odluke. U suštini, mi nismo ovdje radi nas, nego da pomognemo našim partnerima i ljudima u BiH.
NN: Nakon ovog našeg razgovora planirate susret s mladim ljudima Banjaluke. Zašto ste odlučili da se sretnete s njima i o čemu ćete razgovarati?
MAKDONALD: Prvo bih rekla da lično uvijek želim da razgovaram s mladima, jer ne možete vjerovati koliko dobrih ideja čujem od njih. A osim toga, stvari koje radimo tiču se njihove budućnosti. Prečesto se dešava da svako od nas uđe u neki svoj "mjehur" i nesvjesno počnemo da razmišljamo skučeno. Mladi ljudi misle mnogo slobodnije. Zato je važno da slušamo mlade. Mi imamo UNICEF i druge programe i agencije koje se bave mladima i djecom. Ovdje dugo radimo na projektima izgradnje povjerenja i pomirenja u okviru "Dijaloga za budućnost". Taj program se proširio i na Srbiju i Crnu Goru, zajedno radimo na programima koji se bave time kako izgraditi povjerenje koje je važno za izgradnju budućnosti. Neki od mladih s kojima se srećemo su dio tih programa.