SARAJEVO - Zahtjev grupe poslanika stranaka iz Federacije BiH Ustavnom sudu BiH da preispita koncesije Republike Srpske za hidroelektrane (HE) na Drini po svemu sudeći unaprijed je osuđen na propast jer ova pravosudna institucija nije nadležna za razmatranje podzakonskih akata.
"Ustavni sud BiH ne bi mogao razmatrati podzakonske akte već samo opšte, ali kod nas se ništa ne zna s obzirom na to da se razmatraju i pojedinačni akti. Takođe, i koncesije su u nadležnosti entiteta", rekao je za "Nezavisne" Perica Bundalo, član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS i poslanik PDP-a.
Inače, 24 poslanika stranaka iz FBiH uputila su zahtjev Ustavnom sudu BiH zbog odluka Republike Srpske u utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korišćenje hidroelektrana Buk Bijela, Foča i Paunci na rijeci Drini u Foči. Podnosioci zahtjeva smatraju da su vlasti Republike Srpske ovim aktivnostima povrijedile Ustav BiH i pravo BiH da raspolaže državnom imovinom.
Zahtjev grupe poslanika osudili su u Republici Srpskoj, ističući da uglavnom bošnjački političari na sve načine pokušavaju da opstruišu bilo kakav projekat koji Republika Srpska i Srbija rade zajedno.
Snježana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, rekla je da zahtjev Ustavnom sudu BiH predstavlja direktan atak na nadležnosti Srpske za upravljanje javnim dobrima i njen ekonomski razvoj.
"Ustav BiH u tački 1 prvog člana eksplicitno navodi da BiH ima međunarodnopravni kontinuitet, ali s izmijenjenom unutrašnjom strukturom koja se uporno i svjesno prenebregava", rekla je Novaković Bursaćeva, dodajući da bi Republika Srpska mogla biti mirna i sačekati odluku Ustavnog suda BiH, ali pod uslovom da Ustavni sud BiH zaista radi svoj posao.
Kako je naglasila, Ustavom BiH nije predviđeno da institucije BiH imaju bilo kakvu nadležnost kada su u pitanju poljoprivredno zemljište ili vodni resursi.
"Imajući na umu prethodna iskustva sa praksom sadašnjeg Ustavnog suda, možemo opravdano sumnjati da će ovo biti još jedan pokušaj rušenja Ustava i ukidanja ustavnih nadležnosti Republike Srpske od Ustavnog suda, institucije koja, umjesto da štiti Ustav, uvodi praksu njegove promjene u skladu s interesima bošnjačke politike i dijela međunarodne zajednice", istakla je Bursaćeva.
Podsjećanja radi, polovinom novembra Radovan Višković, premijer Srpske, i Ana Brnabić, premijerka Srbije, potpisali su izjavu o saradnji u vezi s izgradnjom HES Gornja Drina, kojom su stvoreni uslovi za početak rada na projektu vrijednom oko 500 miliona evra, a koji podrazumijeva izgradnju tri hidroelektrane.
Nakon ovoga počela su negodovanja političara iz Federacije BiH, prije svega onih okupljenih oko bošnjačkih stranaka koje smatraju da Srpska nema nadležnosti za izdavanje koncesija na rijeci Drini i to iz razloga što se radi o državnoj granici između BiH i Srbije, te da je jedina nadležna Komisija za koncesije BiH koja još od svog osnivanja nije izdala nijednu koncesiju.