BANJALUKA, SARAJEVO - Iako je poznato da se u ljetnim mjesecima hrana češće kvari i da je zdravlje građana zbog toga često izloženo riziku, inspektori hranu kontrolišu samo jednom mjesečno, upozorio je Mensud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH.
On je istakao da bi ove mjere trebalo pooštriti na svim nivoima, te da bi inspektori hranu trebalo što češće da kontrolišu.
Lakota je kazao da veliki problem u BiH predstavlja i to što se oko 40 odsto prehrambenih proizvoda prodaje nelegalno.
"Posljednjih nekoliko godina smo pratili situaciju i utvrđeno je da se hrana uvozi nelegalno i tako prodaje u BiH. Kada se uvozi, zavede se da je uvezeno 100 komada nekog proizvoda, a uveze se na primjer 300, a ta razlika nije prošla nikakvu kontrolu", naveo je Lakota.
Murisa Marić, predsjednica Udruženja potrošača "Don" iz Prijedora, je kazala da je u tom gradu, kada je u pitanju ispravnost hrane, stanje ove godine zadovoljavajuće.
"Mi smo prošle godine pokrenuli jednu akciju koja ja urodila plodom, pa se više u našim prodavnicama voće i povrće ne iznosi napolje, što je uveliko doprinijelo da nemamo pritužbi potrošača", navela je Marićeva.
Desimir Miljić, glavni republički zdravstveno-sanitarni inspektor, kazao je da je česta pojava da inspektori nađu hranu koja se ne čuva u adekvatnim uslovima.
"Najčešće je ta hrana izložena povišenim temperaturama i atmosferskim uticajima, kao npr. flaširana voda i osvježavajuća pića ispred prodavnice, voće i povrće na trotoaru uz ulicu u kojoj je intenzivan saobraćaj", istakao je Miljić.
Sanitarni inspektori su u prva tri mjeseca ove godine sproveli 270 kontrola u oblasti proizvodnje hrane i u 96 slučajeva našli su nepravilnosti.
"U oblasti prometa hrane bilo je 1.100 kontrola, od kojih su u 296 slučajeva inspektori našli nepravilnosti. U oblasti prometa u ugostiteljskim objektima inspektori su sproveli 1.118 kontrola, gdje je u 356 slučajeva utvrđena nepravilnost", kazao je Miljić.
Ljiljana Gojić, glavni veterinarski inspektor, rekla je da se najčešće nepravilnosti kad je u pitanju kontrola mesa, mlijeka i jaja odnose na način čuvanja, održavanja i skladištenja proizvoda.
"Kazne za utvrđene nepravilnosti se kreću od 150 do 1.500 maraka za fizičko lice, od 430 do 1.740 KM za preduzetnike, a za pravna lica od 1.500 do 15.000 KM", kazala je Gojićeva.
Miljić je rekao da se u periodu visokih temperatura hrana mora čuvati na niskim temperaturama u tzv. hladnom lancu.
"Što se tiče lica koja rade s hranom, povremeno se utvrdi da lica nisu prošla obaveznu dodatnu edukaciju o higijeni hrane, da nisu obavila sanitarni pregled, ne nose ogovarajuću radnu odjeću i nehigijenski rukuju s hranom", rekao je Miljić.
Nije povećan broj pacijenata zbog trovanja
Dušica Stanković, portparol Doma zdravlja Banjaluka, rekla je da su simptomi trovanja hranom mučnina, otežana probava, grčevi u stomaku i proliv, ali da u zadnje vrijeme nije povećan broj pacijenata koji se javljaju zbog trovanja.
"Pacijentima se preporučuju mirovanje, dijetalna ishrana, a ako ne dođe do poboljšanja da se jave ljekaru", istakla je Stankovićeva i dodala da građani treba da izbjegavaju namirnice koje dugo stoje na otvorenom prostoru van frižidera, da vode računa o roku trajanja namirnica i načinu čuvanja mlijeka i mliječnih proizvoda.
"U ambulante porodične medicine javljali su se sporadični slučajevi koje smo mogli povezati sa uzimanjem nekih namirnica sumnjivog kvaliteta", istakla je Stankovićeva.