SARAJEVO - Invalidi u BiH teško mogu dobiti bilo kakav posao čak i ako imaju visoku stručnu spremu, kažu u udruženjima koja okupljaju osobe u Federaciji BiH sa različitim vrstama onesposobljenja.
"Politika zapošljavanja invalida je očajna. U FBiH se godišnje izdvaja možda jedan ili dva miliona KM za te namjene", tvrdi Haris Haverić iz Udruženja "Sumero" koje okuplja osobe s mentalnom retardacijom.
Kaže da ovo, ali i druga udruženja mnogo očekuju od Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju koji je na dnevnom redu naredne sjednice Parlamenta FBiH.
"Preduzeća će biti obavezna da zapošljavaju osobe sa onesposobljenjem, a onaj ko to neće - plaćaće neku vrstu penala koji će ići u Fond za osposobljavanje invalida", ističe Haverić napominjući da je zakon sličan zakonu koji je prije četiri godine usvojen u Republici Srpskoj.
Iz Saveza paraplegičara i oboljelih od dječje paralize u FBiH cijene da šanse za zapošljavanje imaju samo invalidi u većim gradovima.
"Osobama sa onesposobljenjem, pogotovo onima koji se kreću s pomagalima, treba prilagođeno radno mjesto, a to nema gotovo niko osim možda velikih javnih preduzeća", kaže Elvira Bešlija iz ovog udruženja.
Zijad Arapčić, predsjednik Saveza udruženja invalida u BiH, smatra da veći broj invalida ne želi posao.
"Neratni invalidi, nerijetko invalidi od rođenja, nemaju adekvatnu stručnu spremu, a zanimanja za koja se osposobe kroz rehabilitaciju uglavnom izumiru i ljudi, iako pokrenu vlastiti biznis, ne mogu opstati što zbog stanja na tržištu, što zbog poreskih obaveza", objašnjava Arapčić.
Ocjenjuje da je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji dobar, ali da u RS nije dao željene rezultate.
"Ljudi ne žele da zapošljavaju invalide i spremniji su da plate penal što je glupost i nonsens", tvrdi Arapčić i ističe da su jedina šansa za invalide preduzeća koja otvaraju udruženja.
"Sada otvaramo fabriku mokraćnih kesa koja će zaposliti oko 170 ljudi, a ima i drugih projekata kroz koje bismo mogli otvoriti i do 600 radnih mjesta", dodaje Arapčić.
Perica Jelečević, ministar za rad i socijalnu brigu FBiH, kaže da je kroz poticaje Vlade FBiH prošle godine sa 900.000 KM zaposleno 200 ljudi, te da Zakon o rehabilitaciji "promoviše kulturu rada".
"Kroz ovaj zakon ćemo obezbijediti osobe sa onesposobljenjem koje imaju određene radne vještine i ovo je bolji način od pasivne zaštite kroz socijalnu zaštitu. Imamo ljude koji ne žele da rade i više vole da 'leže' za 300 KM nego da rade za 700 KM, ali moramo promovisati kulturu rada", objašnjava Jelečević.
Enes Alibegović iz Bihaća, predsjednik Koordinacionog odbora Uduženja invalida iz Unsko-sanskog kantona, smatra da je Zakon o rehabilitaciji dobar jer su u njegovom definisanju učestvovali i predstavnici ove populacije.
"Zakon smanjuje jaz između poslodavaca koji ne žele zaposliti invalida i invalida koji treba posao, samo ostaje pitanje naplate ovih penala", kaže Alibegović.
Iz Asocijacije poslodavaca u BiH tvrde da su ovaj zakon prihvatili zbog solidarnosti i humanosti.
"Zapošljavanje je mnogo humanije nego im davati bijednu socijalnu pomoć", kaže Alija Remzo Bakšić, izvršni direktor Asocijacije.
Obaveze i olakšice
Zakon o rehabilitaciji i zapošljavanju u FBiH predviđa da sva preduzeća i institucije zapošljavaju osobe sa invalidnošću od 70 posto i više i to do kraja ove godine po jednu invalidnu osobu na 39 zaposlenih, a do kraja 2069. po jednu na 16 zaposlenih. Oni koji ne zaposle invalide svakog mjeseca će, nakon isplate plata, Fondu za rehabiliaciju i zapošljavanje plaćati 25 posto prosječne plate u FBiH za svakog invalida kojeg bi trebali zaposliti.
Oni koji ne budu imali obavezu zapošljavanja invalida moraće svakog mjeseca u isti fond uplatiti 0,5 posto mjesečne bruto plate svih zaposlenih, osim ako sami ne zaposle invalidnu osobu. Zapošljavanje invalida predviđa i olakšice u obliku plaćanja nadoknada za zdravstveno, penziono, osiguranje od nezaposlenosti i porez na platu.
(Ne)jednak tretman
Osam preduzeća i organizacija, koje angažuju gluhe i osobe oštećenog sluha, traže popravke Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju u FBiH jer smatraju da su osobe sa ovom vrstom onesposobljenja diskriminirane u odnosu na slijepe.
Zakonom je predviđeno da je u "zaštitnim radionicama" koje imaju određene povlastice zaposleno 40 posto osoba sa stopostotnom invalidnošću dok se onesposobljenje gluhih cijeni kao 75 posto i na taj način preduzeća koja zapošljavaju gluhe ne dobivaju povlastice.
"Predloženim nacrtom slijepe osobe bi na invalidninu i tuđu njegu i pomoć dobivale i naknadu iz Fonda u visini od 350 KM, dakle, po dva osnova", piše u pismu ovih preduzeća.