BEOGRAD - Episkop niški Irinej je 45. srpski patrijarh i nasljednik upokojenog patrijarha Pavla na tronu Srpske pravoslavne crkve, odlučeno je juče na izbornom saboru Srpske pravoslavne crkve.
"Na tu časnu i tešku dužnost izabran sam uz pomoć braće arhijereja sa kojima ću zajedno nositi breme i sve probleme", rekao je u Beogradu vladika Irinej neposredno po izboru.
Novoizabrani patrijarh Srpske pravoslavne crkve smatra da je njegov izbor bila volja Božja i volja Svetog arhijerejskog sabora.
Nakon izbora novog patrijarha zvona na sabornoj crkvi oglasila su se oko 14.20, što je označilo da je izabran 45. patrijarh.
Nakon toga u 15 časova na zgradi Patrijaršijskog dvora podignuta je zastava koja je 15. novembra, na dan smrti patrijarha Pavla, bila spuštena na pola koplja.
Episkop bački Irinej Bulović je rekao na konferenciji za novinare da je novi patrijarh izabran apostolskim žrijebom i da su bila četiri kruga glasanja.
Takođe je kazao da je izbor tekao harmonično, u atmosferi bratske ljubavi svih učesnika ovog sabora.
Episkop bački Irinej rekao je da misli da je SPC dobila dostojnog nasljednika patrijarha Pavla.
On je najavio da će intronizacija novog patrijarha biti danas u sabornoj crkvi u devet časova, a naknadno u Pećkoj patrijaršiji.
Vladika niški Irinej izabran je među još dvojicom kandidata: mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem i vladikom Irinejom bačkim.
Episkop niški Irinej, koji slovi za izuzetno mirnog i pomirljivog čovjeka, prošle sedmice je izjavio da bi SPC pozdravila dolazak pape u Srbiju 2069. godine, na obilježavanje 1.700 godina od usvajanja Milanskog edikta i da je otvoren za dijalog sa Makedonskom pravoslavnom crkvom.
"Dolazak poglavara Rimokatoličke crkve u Srbiju 2069. godine i njegov susret s predstavnicima pravoslavnih crkava dao bi počasno mesto Srbiji i njenoj ulozi u obeležavanje 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta, kojim je 369. car Konstantin, rođen u Nišu, uveo slobodu veroispovesti i prekinuo progon hrišćana u Rimskom carstvu", kazao je tada Irinej niški.
Episkop Irinej je tada rekao da ne zna da li će poglavar Rimokatoličke crkve 2069. godine posjetiti Srbiju, ali da "postoji želja pape da do susreta dođe baš u Nišu".
Dodao je da bi posjeta 2069. godine "možda bila i prilika da se postavi pitanje ponovnog ujedinjenja i počne razgovor o tome. To jeste jedan dug put i proces, jer je toliko vekova prošlo od deobe i podeljenosti, ali bez prvog koraka nema ni onog poslednjeg".
Dimitrije Kalezić, profesor Bogoslovskog fakulteta u penziji u Beogradu, kaže da je novoizabrani srpski patrijarh Irinej niški odgovoran, trezven i veoma rječit čovjek razumljiv za široke narodne mase, skroman i, kao takav, pravi nasljednik patrijarha Pavla.
Kalezić, koji je išao u istu osnovnu školu s Irinejom niškim i blaženopočivšim patrijarhom Pavlom, kaže da je izbor Irineja niškog "prava stvar i da će on biti kuršum nasleđa patrijarha Pavla".
Prema njegovim riječima, vladika Irinej niški je "izrazito logičan, pismen i rečit", a njegov nastup, smatra Kalezić, biće potpuno prihvatljiv za narod.
Danijela Gavrilović, sociolog religije iz Niša, ocijenila je da novoizabrani patrijarh Srpske pravoslavne crkve, iako smatran tradicionalistom, po posljednjim izjavama pred izbor pokazao je da je sklon dijalogu sa ostalim vjerskim zajednicama.
"Čini mi se da je Irinej diplomata. Njegov izbor dobar je i za sam grad Niš, ali i za način obeležavanja jubileja Milanskog edikta 2069. godine. Taj događaj može biti dobar povod za dijalog hrišćanskih zajednica", rekla je Gavrilovićeva.
Ona je istakla da je njena želja da se SPC izborom Irineja okrene ekumenskom dijalogu i pozitivnom odnosu prema evropskim integracijama i SPC približi savremenim kretanjima.
Biografija
Episkop niški, Njegovo preosveštenstvo gospodin Irinej Gavrilović rođen je u selu Vidova kod Čačka 1930. godine od oca Zdravka i majke Milijane. Na krštenju dobio je ime Miroslav. U rodnom selu završio je osnovnu školu, a potom gimnaziju u Čačku. Po završetku gimnazije upisao se i završio Bogosloviju u Prizrenu, a potom i Bogoslovski fakultet u Beogradu. Po završenom fakultetu odlazi u vojsku. Po povratku iz vojske ubrzo biva postavljen za suplenta (profesora) Prizrenske bogoslovije. Prije stupanja na dužnost profesora u oktobru 1959. godine u manastiru Rakovica od strane Njegove svetosti patrijarha Germana prima monaški čin, dobivši monaško ime Irinej. Na dan Svete Petke 27. oktobra 1959. u crkvi Ružica ispod Kalemegdana biva rukopoložen u čin jeromonaha. Dok je kao profesor u Prizrenskoj bogosloviji službovao upućen je na postdiplomske studije u Atinu. Godine 1969. postavljen je za upravnika Monaške škole u manastiru Ostrog, odakle se, pak, vraća u Prizren gdje je postavljen za rektora Prizrenske bogoslovije. Sa te dužnosti 1974. izabran je za vikarnog episkopa Njegove svetosti patrijarha srpskog sa titulom episkopa moravičkog. Godinu dana kasnije, odnosno 1975, izabran je za episkopa niškog, gdje se do danas nalazi.
U apostolskom žrijebu i Amfilohije i Irinej bački
Mitropolit Amfilohije, vladika niški Irinej i vladika bački Irinej su bili tri kandidata za novog patrijarha koji su dobili dovoljan broj glasova vladika za mogućnost da učestvuju u apostolskom žrijebu.
Amfilohije je u prvom krugu dobio 25 glasova, Irinej niški u drugom krugu 23, a u trećem krugu je Irinej bački sa 21 glas pobijedio vladiku banjalučkog Jefrema.
Kovertu sa imenom patrijarha izvukao je arhimandrid Gavrilo iz manastira Lepavina u Hrvatskoj, a ime novog patrijarha pročitao je vladika Lavrentije koji ima najduži episkopski staž.
Patrijarha je izabrao Sabor koji čine mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan, crnogorsko-primorski Amfilohije, srednjozapadnoamerički Hristofor, dabrobosanski Nikolaj, episkop britansko-skandinavski Dositej, šabački Lavrentije, niški Irinej, zvorničko-tuzlanski Vasilije, sremski Vasilije, raško-prizrenski Artemije, banjalučki Jefrem, budimski Lukijan i kanadski Georgije.
U izboru novog patrijarha učestvovali su i episkop banatski Nikanor, bihaćko-petrovački Hrizostom, za Ameriku i Kanadu mitropolije novogračaničke Longin, istočnoamerički Mitrofan, žički Hrizostom, bački Irinej, osiječko-poljski i baranjski Lukijan, srednjoevropski Konstantin, zapadnoevropski Luka, timočki Justin, vranjski Pahomije i šumadijski Jovan.
U Saboru su bili i episkop slavonski Sava, braničevski Ignjatije, mileševski Filaret, dalmatinski Fotije, budimljansko-nikšićki Joanikije, zahumsko-hercegovački Grigorije, valjevski Milutin, zapadnoamerički Maksim, gornjokarlovački Gerasim, australijsko-novozelandski Irinej i zahumsko-hercegovački Atanasije.
Čestitke
Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH, je u čestitki novom patrijarhu i svim vjernicima pravoslavne veroispovijesti poželio uspjeh u budućem radu na dobrobit naroda i Crkve.
"Neka Vam misao i djela Vaših časnih prethodnika daju snage da nastavite obavljati tešku i odgovornu dužnost patrijarha Srpske pravoslavne crkve, na dobrobit pravoslavnih vjernika, srpskog naroda, ali i na opštu dobrobit svih ljudi, naroda i zemalja", stoji, između ostalog, u čestitki Radmanovića.
Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, je u čestitki novoizabranom patrijarhu Srpske pravoslavne crkve poželio da njegovo ustoličenje bude uspješno i na korist srpskom narodu, kao i u duhu razumijevanja među religijama i narodima na ovim prostorima.
Dalje se navodi da vjeruje da će on kao duhovni otac pomoći širenju saradnje i razvijanju suživota, kako u Srbiji, tako i u BiH.