SREBRENICA Kolektivno iseljenje iz Srebrenice, koje su povratnici u ovo mjesto postavili kao ultimatum za dobijanje posebnog statusa, neće početi danas.
Inicijativni odbor za kolektivno iseljenje Srebreničana preksinoć je, na sastanku održanom poslije susreta sa bošnjačkim i hrvatskim političkim liderima iz BiH, odlučio prolongirati svoje aktivnosti.
`Do 16. aprila je ostavljen rok za realizaciju onih zaključaka koji su doneseni`, rekli su juče u Inicijativnom odboru za kolektivno iseljenje iz Srebrenice.
Ovaj odbor prikupio je oko hiljadu potpisa povratnika, uglavnom Bošnjaka, koji žele stvaranje ekonomskih uslova za život u Srebrenici. A to se, kažu, može desiti jedino ako Srebrenica dobije poseban status, odnosno izmijeni Ustav BiH i bude proglašena distriktom.
Šehida Abdurahmanović (51) iz Potočara kod Srebrenice kaže da se na primjeru Brčkog pokazalo kako distrikt, kao multinacionalan, može opstati. Vjeruje da se isto može dogoditi i u Srebrenici, uprkos genocidu koji je počinjen.
`Ne vjerujem da će doći do iseljenja iz Srebrenice. Distrikt je odlično rješenje, ako želimo da Srebrenica oživi i postane ekonomski stabilna. Recimo, da ja ne moram svaki mjesec po invalidninu, od koje živim, u Tuzlu, jer je ne mogu podići u RS`, kaže Šehida.
Fadila Efendić, koja je u blizini Memorijalnog centra Potočari prošle godine otvorila suvenirnicu i cvjećaru, takođe nije zadovoljna životom u Srebrenici. Kaže da Vlada Republike Srpske nije učinila ništa da pomogne Srebreničanima, bez obzira kako se oni zovu.
`Ja, evo, mogu da zaradim i meni je dovoljno, ali kako ću biti sretna ako moja komšinica i njena djeca nemaju mogućnosti da rade, već čekaju tuđu pomoć. Ovo je drugi genocid. Ljudi će odseliti, ne zato što žele, već zato što ne mogu ovako živjeti`, konstatuje ona.
Prema evidenciji CIPS-a, u Srebrenici živi 6.500 Srba i 2.300 Bošnjaka, ali jedan od članova Inicijativnog odbora za kolektivno iseljenje iz Srebrenice, Hakija Meholjić, tvrdi da je broj onih koji zaista žive u Srebrenici daleko manji. Prema njegovim procjenama, u Srebrenici živi tek oko 2.500 osoba srpske i oko 1.000 osoba bošnjačke nacionalnosti.
`Ovo mjesto umire. Nije ovdje problem u posebnom statusu, džaba i poseban status, ako nema ekonomskog razvoja. Naša inicijativa je vapaj`, kaže Meholjić.
Meholjić navodi da Srebreničani nemaju korist od prirodnih bogatstava, kao što je Rudnik olova i cinka, a za što je kriva Vlada RS.
`Ima ovdje svačije odgovornosti, ne samo Vlade RS, već i Federacije BiH i opštinske vlasti, što neki ljudi, recimo borci, ako se odjave iz Federacije i presele u Srebrenicu nemaju prava ni tamo ni ovamo`, konstatuje Meholjić.
S obzirom na političke manipulacije o zločinima u Srebrenici, Meholjić navodi da je za međusobno pomirenje neophodno da se skoro 900 osoba, koje je Komisija Vlade RS navela u izvještaju da su učestvovale u genocidu, procesuira.
O novonastaloj situaciji u Srebrenici na tematskoj sjednici zakazanoj za 23. mart raspravljaće Skupština opštine.
Uskoro sastanak kod Švarc-Šilinga
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling razgovaraće sa visokim zvaničnicima međunarodne zajednice o zaključcima sa prekjučerašnjeg sastanka u Srebrenici prije nego što zauzme konačan stav o tome, rekao je portparol OHR-a Oleg Milišić.
`Za sada nema reagovanja, ali može se uskoro očekivati izjava o tom pitanju`, rekao je Milišić na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Dio političkih zvaničniku u BiH prekjuče je u Srebrenici zaključio da nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu Srebrenica mora dobiti status distrikta i biti izuzeta iz nadležnosti institucija Republike Srpske.
Ugroženi i srpski odbornici
Nakon proglasa Inicijativnog odbora za kolektivno iseljenje iz Srebrenice, proglas je domaćim vlastima uputilo i deset srpskih odbornika iz SO Srebrenica o ugroženim ljudskim pravima u Srebrenici.
Predsjednik SO Srebrenica Radomir Pavlović, koji je jedan od potpisnika tog proglasa, navodi da su odbornici iz srpskog naroda željeli upozoriti da su i njihova prava ugrožena, te da se ništa ne radi na reintegraciji i suživotu u Srebrenici.
Srpski odbornici su podržali stav Vlade RS u vezi Srebrenice i smatraju da rješenje za Srebrenicu treba tražiti u okviru postojećeg Ustava.