BANJALUKA - Kako bi bio pokrenut banjski turizam, iz Vlade RS najavljuju da bi uskoro mogao biti donesen zakon o banjama čiji je cilj privlačenje domaćih i stranih investitora.
`Vlada želi uvesti moderan regulatorni okvir za banje i banjski turizam, kako bi pružanje kvalitetnih usluga bilo definisano na tržišnim principima i uz potpuno korištenje potencijala koje zemlja ima`, objasnila je Jasna Brkić, potpredsjednik Vlade i ministar za ekonomske odnose i koordinaciju RS.
Zakon o banjama trebalo bi da bude finasiran iz budžeta Ministarstva za ekonomske odnose i koordinaciju, a, kako naglašava Brkićeva, u potpunosti bi regulisao oblast koja do sada nikako nije zakonski regulisana.
Trenutno je u saradnji sa USAID-om u toku izrada pilot projekta, koji podrazumijeva ispitivanje uticaja eventualne izrade zakona na poslovno okruženje.
`Mi ćemo naredna tri mjeseca organizovati javne rasprave koje će se jednim dijelom odvijati na terenu. Pilot projektom će biti izvršena detaljna analiza banjskog potencijala RS uz kvantitativnu prognozu efekata sprovođenja novih zakonskih mjera`, kazala je Jadranka Stojanović, pomoćnik ministra trgovine i turizma RS.
Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, istakao je da se banjama u RS mora posvetiti posebna pažnja, te da će to ministarstvo podržati sve projekte u vezi s razvojem ovog oblika turizma.
`Banjski turizam još nije dovoljno valorizovan, niti su banjski kapaciteti adekvatno iskorišćeni. Zbog toga je neophodno da ukažemo na probleme s kojima se susreću banjski centri, kako bismo te probleme riješili, a sve banje uvrstili u turističku ponudu.`
Bosna i Hercegovina ima 16 banjskih centara različitog stepena razvijenosti i turističke afirmacije, od kojih se deset nalazi u RS. Banje u RS trenutno su u većini slučajeva namijenjene medicinskim tretmanima i terapijama, ali, nažalost, ni za jednu se ne može reći da su joj kapaciteti potpuno iskorišteni. Sa druge strane sve imaju prirodno potencijale koji bi mogli biti pravi rudnik zlata.
Trenutno banje u RS rade uglavnom sezonski, jer nemaju odgovarajuće sadržaje da bi radile tokom cijele godine. Od deset banja u RS, osam ih je privatizovano, u većini slučajeva neuspješno. Jedan od primjera je i banja `Guber` iz Srebrenice, koja otkada je privatizovana, zbog gomile problema, gotovo i ne radi.
`Banja Vručica` u Tesliću najveći je i najmodernije opremljen banjsko-turistički kompleks u BiH, sa smještajnim kapacitetom od preko 1.000 ležaja u četri hotela: `Kardijal`, `Posavina`, `Hercegovina` i `Srbija`.
Međutim, iz ove banje navode da je jedan od najvećih problema s kojim se susreću nedovoljna iskorištenost banjskog kapaciteta van sezone.
`U toku sezone imamo ogroman pritisak penzionera koje šalju firme. Takođe su kod nas zastupljene i grupne rekreacije koje organizuju veći kolektivi. Međutim, veoma slabo su zastupljene pojedinačne rekreacije`, ističe Goran Gojić, šef marketinga u `Banji Vručica`.
Novim zakonom o banjama, smatra on, trebalo bi se uvesti više reda u različitu strukturu koja je danas prisutna u ovoj oblasti, ali i doprinijeti boljem iskorištavanju banjskih potencijala van sezone.
Predstavnici banja složni su da je incijativa za razvoj banjskog turizma svakako opravdana, jer bi one mogle biti okosnice turizma u RS.