BiH

Ismet Velić: Nepotrebno gubimo vrijeme i resurse na knjiženje imovine

Ismet Velić: Nepotrebno gubimo vrijeme i resurse na knjiženje imovine
Foto: Anadolija | Ismet Velić: Nepotrebno gubimo vrijeme i resurse na knjiženje imovine

Temeljni principi pravne države ne daju druge mogućnosti nego da postupimo po pravosnažnim i izvršnim odlukama sudova, kaže Ismet Velić, zamjenik pravobranioca BiH.

Iz Republike Srpske stalno poručuju kako neće dozvoliti da nepokretna vojna imovina s njene teritorije bude uknjižena na Bosnu i Hercegovinu. Šta je rješenje, s obzirom na to da za taj proces postoji odluka Predsjedništva BiH, a ujedno je i jedna od prvih tačaka Programa reformi koji je poslat u Brisel?

VELIĆ: Pitanje državne imovine definitivno treba da bude uređeno odgovarajućim zakonskim rješenjem, kako je već ranije određeno, a ovu značajnu aktivnost, kako za državu, tako i za njene entitete, u narednom periodu bi svakako trebalo intenzivirati.

Kada se radi o nepokretnoj vojnoj imovini, ona treba da bude uknjižena na Bosnu i Hercegovinu u skladu s Ustavom, Sporazumom o sukcesiji te konkretnim odlukama sudova i drugih državnih organa.

Ustavni sud BiH nedavno je usvojio Vašu apelaciju koja se odnosi na uknjižbu vojne imovine - skladište Filipovići u Trebinju. Odluke Ustavnog suda su obavezujuće, ali znamo i da se one ne provode. Mislite li da će i ova odluka Ustavnog suda biti još jedna u nizu onih koje se neće provesti?

VELIĆ: Odluke Ustavnog suda su, kao što je općepoznato, konačne i obavezujuće, tako da njihovo provođenje ne bi smjelo biti upitno polazeći i od temeljnih principa pravne države i sistema koji je na tome zasnovan. Stoga smatram da će odluke Ustavnog suda u vezi s uknjižbom vojne imovine, kao i odluke redovnih sudova i drugih državnih organa, biti provedene. Ono što se u ovim slučajevima, ali i generalno u Bosni i Hercegovini pojavljuje kao problem je pitanje trajanja postupaka u kojima se donose odluke. Naravno, obaveza i u pogledu odlučivanja je da to bude realizirano u razumnom roku.

Činjenica je da je ovakav pristup, kada se radi o institucijama Republike Srpske do sada izostao, ali je činjenica i da o ovom pitanju sada imamo jasno zauzete stavove sudova i drugih državnih organa, tako da bi razumno postupanje bilo da se uknjižba okonča na propisan način bez nepotrebnog gubljenja vremena te trošenja resursa i energije. Temeljni principi pravne države ne daju druge mogućnosti nego da postupimo po pravosnažnim i izvršnim odlukama sudova, stoga suprotno djelovanje predstavlja dovođenje kompletnog pravnog sistema u pitanje i nastanak anarhije.

U aprilu je usvojena i apelacija protiv odluka Vrhovnog suda RS i Okružnog suda u Doboju, a u vezi s uknjižbom vojne imovine kasarne u Doboju. Šta je s ostalim lokacijama koje su označene kao vojna imovina u RS, a koju treba uknjižiti na državu? Da li je Pravobranilaštvo podnosilo još neke apelacije?

VELIĆ: U svim slučajevima gdje su podneseni zahtjevi u Republici Srpskoj za uknjiženje vojne imovine i nakon što su isti odbijani, Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine ulagalo je žalbe i podnosilo tužbe te se obraćalo Vrhovnom sudu RS. Nakon što su okončani postupci kod navedenih entitetskih upravnih i sudskih instanci, uložene su i apelacije kod Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Dakle, još imamo veći broj predmeta na svim instancama u Republici Srpskoj, kao i onih koji su u postupku odlučivanja po apelacijama kod Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Smatrate li da i Tužilaštvo BiH mora reagovati i po službenoj dužnosti pokretati prijave?

VELIĆ: Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao i sve druge institucije, treba da djeluje u skladu s Ustavom i zakonom te da poduzima sve u okviru propisanih nadležnosti i obaveza.

Postoji li rok za provođenje odluke Suda u konkretnom slučaju?

VELIĆ: U navedenim slučajevima okružnim sudovima je odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine naloženo da u što kraćem roku donesu nove odluke i pritom je dat rok od tri mjeseca u kojem Ustavni sud mora biti obaviješten šta je poduzeto. To znači da bi odluke trebalo donijeti prije nego istekne rok od tri mjeseca.

Imajući u vidu dosadašnju dinamiku, možemo li uopće govoriti o roku u kojem bi cijeli proces trebalo da bude završen?

VELIĆ: Nemoguće je dati odgovor na to pitanje, budući da postupci kod sudova i drugih organa u Bosni i Hercegovini traju duže nego što je uobičajeno, a postupanje i donošenje odluka nije ni brzo ni efikasno. Pored toga, čest slučaj je da se određeni predmeti u više navrata vraćaju na ponovno postupanje, a da se ni tada u ponovljenim postupcima ne postupa na propisan način i u razumnim rokovima, tako da je, s obzirom na ove činjenice, teško odrediti bilo kakav vremenski okvir.

Objavljivanje ovog teksta dijelom je finansirano grantom Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije