BANJALUKA - Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu još u oktobru 2002. godine odustalo je od istrage o volšebno nestalim stenogramima ratnog Predsjedništva RBiH, koji su ovih dana isplivali u javnost, saznaju "Nezavisne".
Istraga je otvorena krajem novembra 2001. godine, na osnovu krivične prijave tadašnjeg Predsjedništva BiH, zbog sumnje da je namjerno uništen dio zapisnika i stenograma sa sjednica Predsjedništva RBiH od 1992. do 1993. godine.
`Istraga je stavljena ad akta jer nije bilo nijednog pouzdanog dokaza koji bi ukazivao ko je tačno odgovoran za nestanak stenograma, a i zato što zastara krivičnog gonjenja nastupa kada proteknu tri godine od njegovog izvršenja`, rekli su `Nezavisnim` u Tužilaštvu, ističući da je u istrazi utvrđeno da su nestali zapisnici i stenogrami `uništeni, otuđeni ili slično 1994. godine.`
Slučaj nestalih stenograma otvoren je 2001. godine, kad je Haški tribunal za potrebe nekih svojih istraga zatražio desetak stenograma iz ratnog perioda. Tad se ispostavilo da ih nema u arhivi Predsjedništva, gdje bi trebali biti. Nadležni iz tog vremena godinama su tvrdili da se zbog ratnog stanja, navodno, nisu mogle snimati sjednice, a da je dio uništen zbog granatiranja. Te tvrdnje su, međutim, dijelom demantovane ovih dana, kad je Miroslav Tuđman, bivši šef hrvatskih obavještajnih službi, u svom časopisu `Nacional Secuity and Future` objavio transkripte u peripodu od 1991. do 1994. godine.
U Kantonalnom tužilaštvu naveli su da je policija u januaru 2002. godine pokrenula predistražne radnje u vezi s nestalim stenogramima i da je u vezi s nestankom stenograma saslušano više `lica koja su bila na funkcijama u periodu od 1990. do 1993. godine`.
Iz sarajevske policije nisu željeli da otkrivaju više detalja o ovom slučaju, navodeći samo da su od daktilografa, koji su u to vrijeme radili u Predsjedništvu, `tražili da se izjasne da li su pravili zabilješke tokom spornih sjednica.`
Ali, tužilac je 22. oktobra 2002. godine predmet stavio ad akta. To je, kako ističu u Tužilaštvu, učinjeno ne samo zbog toga što nije bilo dokaza ko je `sklonio` stenograme i što je predmet zastario, već i zato što se na ovaj slučaj primjenuje Zakon o amnestiji, kojim se oslobađaju od krivičnog gonjenja `sve osobe koja su od 1. januara 1991. godine do 22. decembra 1995. godine, učinile bilo koje od krivičnih djela predviđnih u važećem Krivičnom zakonu.`
Nakon što je u Predsjedništvu izbila afera u vezi s nestalim stenogramima, Predsjedništvo BiH je angažovalo generalnog sekretara Sejdaliju Mustafića da pronađe stenograme, ali on to nikada nije učinio.
U rijetkim medijskim istupima tvrdio je da tonskih zapisa nema jer nije bilo struje. Kasnije je, međutim, Sefer Halilović, u to vrijeme prvi čovjek Armije RBiH, kazao da je zgrada Predsjedništva bila napajana strujom iz agregata.
Stenogrami u Arhivu BiH
Služba za odnose s javnošću Predsjedništva BiH nakon dvadeset dana poslala je odgovore na naša pitanja o nestanku stenograma sa sjednica ratnog Predsjedništva Republike BiH.
`Kompletna arhivska građa nastala u periodu od 1990. do 1997. godine je, sukladno Zakonu o arhivu i arhivskoj građi `Sl. glasnik BiH` broj: 16/01 i Pravilnikom o zaštiti i čuvanju arhivske građe u Arhivu BiH i registraturske građe u institucijama BiH (`Sl. glasnik BiH` broj: 10/03), predata Arhivu BiH i tom prilikom je napravljen zapisnik o primopredaji arhivske građe. Ona se čuva u arhivskom depou u Arhivu BiH`, odgovorili su iz Službe za informisanje.
Ne navodeći u kojem periodu su nestali stenogrami, u ovoj službi kažu da je Predsjedništvo BiH za stenograme koji nedostaju podnijelo krivičnu prijavu Opštinskom tužilaštvu u Sarajevu koncem 2001. godine.
`Sukladno članku 16 Zakona o arhivskoj građi `Sl. glasnik BiH` broj: 16/01, arhivska građa Predsjedništva BiH je dostupna javnosti 30 godina nakon njena nastanka`, naveli su u odgovoru.