BANJALUKA - Istraga protiv "Nezavisnih" i njenog glavnog i odgovornog urednika Borjane Radmanović-Petrović zbog objavljivanja afere "prisluškivanje" treba da bude prekinuta i usmjerena u ispitivanje da li je bilo nezakonitog prisluškivanja i ko je za to odgovoran, istakle su nevladine organizacije u BiH.
Većina ih smatra da bi najveća prednost otkrivanja afere mogla biti podizanje svijesti ljudi, što bi, kako smatraju, moglo rezultirati u jačoj i efikasnijoj kontroli institucija koje se bave obavještajno-bezbjednosnim poslovima.
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora RS, naglašava da je skandalozno i neprihvatljivo pokretati istrage protiv novinara koji ukazuju na zloupotrebe u državnim institucijama.
"Ako treba neko da odgovara onda su oni koji su zloupotrebljavali svoju poziciju na taj način što su neovlašteno prisluškivali građane. Ovo što su uradile 'Nezavisne' je primjer kako mediji treba da rade. Ako zaista stvari krenu u pravcu istraživanja novinara, onda ćemo o tome obavijestiti relevantne međunarodne organizacije i stati u zaštitu medija", naveo je Todorović.
Sanja Vlaisavljević, direktor Centra za kulturu dijaloga, smatra da je istraga protiv "Nezavisnih" svojevrstan skandal.
"Smatram da je ovim činom izvršen pritisak na ove ugledne novine i novinare koji rade u njima. Nadam se da će sada neovisna novinska udruženja reagirati i odbraniti ovaj medij pred očima javnosti", rekla je ona i podsjetila da kada Javni servis FBiH objavljuje tajna dokumenta to se naziva istraživačkim novinarstvom i hrabrošću novinara.
Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzle, kaže da bi pokretanje istrage protiv novina koji ukazuju na neke moguće nezakonitosti moglo biti shvaćeno kao pritisak na medije.
"Za mene je puno veći problem da bude utvrđeno da li je neko vršio nezakonito i nelegalno prisluškivanje, nego da budu istraživani mediji koji su te informacije objavili. Nemam ništa protiv da budu utvrđene sve činjenice, ali građani moraju znati jesu li nezakonito prisluškivani", smatra on.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose, kaže da je ova afera zrela za formiranje parlamentarnog anketnog odbora koji bi utvrdio činjenice u vezi sa prisluškivanjem građana.
"Nikog se ne smije nezakonito prisluškivati, a može biti kriv samo onaj ko je neovlašteno prisluškivao jer to izaziva strašnu nesigurnost u ljudima i nepovjerenje", rekao je Šolaja.
Predrag Praštalo, predsjednik Evropskog pokreta BiH, tvrdi da je i sam bio predmet neovlaštenog prisluškivanja i otvaranja pošte, pa da razumije kako se osjećaju obični građani koji su predmet nezakonitog prisluškivanja.
"Razumijem da institucije moraju raditi i taj posao, ali isto smatram da 'Nezavisne' imaju pravo objaviti informacije koje su od interesa za društvo. Građani će sigurno podržati objavu ovih podataka, iako se institucije tome protive. Smatram da istraga protiv 'Nezavisnih' treba da bude ukinuta, a organizacijama koje se bave tim poslom omogućeno da rade svoj posao po zakonu", rekao je Praštalo.
Leo Pločkinić, direktor organizacije "Kroatia Libertas", kaže da se "Nezavisne" ne moraju plašiti istrage, te da je činjenica da su mediji predmet istrage dokaz o ispolitiziranosti pravosuđa.
"Vi ne snosite nikakvu odgovornost jer su zakoni i dosadašnja sudska praksa pokazali da kada je bilo koji medij objavio tajni dokument odgovornost je uvijek bila na pravnoj osobi koja je omogućila curenje informacija. Po meni, to je skandalozno napadati medij ako se dobro zna da je upravo dužnost medija da objavljuje takve stvari", rekao je on i dodao da je pokretanje istrage protiv "Nezavisnih" pokušaj zastrašivanja novinara.
Momir Dejanović, direktor Centra za humanu politiku iz Doboja, smatra da policijske i druge strukture na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou vrše masovna nezakonita prisluškivanja građana u BiH zbog toga što su nekontrolisane, odmetnute i etnopolitički podijeljene.
"Problem je mnogo ozbiljniji od istrage koje Tužilaštvo BiH vodi protiv vašeg lista. Mislim da je pisanje 'Nezavisnih' o prisluškivanim telefonima bilo od javnog interesa i da je državno tužilaštvo imalo obavezu da sprovede istragu u vezi sa sumnjom o zloupotrebama na koju ukazuju vaše novine", rekao je Dejanović.
Lidija Živanović, izvršni direktor Helsinškog parlamenta građana, kaže da građani ne bi uopšte mogli saznati da se ovakve stvari rade da to nije bilo objavljeno.
"Istraga protiv 'Nezavisnih' je direktno kršenje medijskih sloboda. Mislim da bi istraga trebalo da bude fokusirana na zakonitost tog samog čina prisluškivanaj", rekla je ona i dodala da mediji i dalje treba da rade na rješavanju ovih pitanja.
U Centrima civilnih inicijativa su nam kazali da je potrebno tražiti "kaznenu i svaku drugu odgovornost svih pojedinaca koji su prekršili važeće zakone BiH vezano za prisluškivanje građana, ali i svako drugo kršenje zakona, nevisno od toga tko su ti ljudi, i u kojoj instituciji su uposleni".
"Nezavisne" su objavile aferu "prisluškivanje" razotkrivajući kako su Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uglavnom nelegalno prisluškivale oko 5.000 telefona građana.
"Odmetnuta" OBA
Agencijski, tužilački i najavljeni sudski progon na urednike i novinare "Nezavisnih" zbog objavljivanja prisluškivanih telefona pokazuje u šta se izrodila mreža nedejtonskih i neustavnih zajedničkih institucija, rekao je Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD-a.
"Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je formirana kao agencija za zaštitu objekata i lica, a sada se izrodila u sveopšteg policajca kojom upravlja neka nevidljiva sila", naveo je Vasić.
On je istakao da o "odmetnutoj" Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) "ne treba ni trošiti riječi i ako na vrijeme ne bude spriječena ovakva kancerogenizacija, BiH će se izroditi u monstrum-državu u kojoj će novinari i građani biti uobičajene žrtve".
Mirnes Ajanović, predsjednik BOSS-a, smatra kako je potrebno istragu o aferi "prisluškivanje" sprovesti protiv osoba koje su zloupotrebljavajući službeni položaj vršile neovlašteno prisluškivanje građana, a ne protiv "Nezavisnih".