BANJALUKA - Komisija za reviziju privatizacije Republike Srpske predložiće Specijalnom tužilaštvu da se angažuje revizorska kuća koja bi provjerila vrijednost svih bivših državnih banaka u RS, prodanih bez toga da je, prije privatizacije, utvrđeno koliko one vrijede.
Kako saznajemo, Komisija će takav prijedlog iznijeti već ove sedmice na sastanku s Miodragom Bajićem, glavnim specijalnim tužiocem RS.
Svih devet državnih banaka prodano je bez procjene njihove vrijednosti. Sve banke prodane su do kraja 2002. godine.
Borislav Bijelić, predsjednik Komisije, tvrdi da prodaja banaka bez toga da se nije znalo koliko one zaista vrijede otvara sumnju u kršenje zakona.
`Pozadina takve prodaje je vjerovatno u pribavljanju protivpravne koristi jer niko to nije radio iz neznanja`, naglasio je Bijelić i dodao da se može sumnjati da je takvom prodajom banaka nanesena velika šteta budžetu.
Do sada je istraga otvorena u dva slučaja prodaje banaka - Kristal banke i Banjalučke banke. Istraga je otvorena još 2002. godine, ali je još bez zaključka pošto su propali svi pokušaji da se utvrdi njihova vrijednost u trenutku pred privatizaciju, što je ključni dokaz za ishod slučaja. Za te poslove angažovana je ugledna revizorska kuća, međutim, ni dva izvještaja koja je podnijela nisu dala jasan odgovor o vrijednosti banke.
`Takvi izvještaji otvaraju razumnu sumnju da ni to nije slučajno`, istako je Bijelić.
Komisija će, zbog toga, sa Specijalnim tužilaštvom pokušati da se dogovori da izaberu revizorsku kuću koja bi, nezavisnom revizijom, utvrdila koja je bila stvarna vrijednost banaka uoči njihove prodaje.
U dopunskom izvještaju o prodaji Kristal banke iz 2003. Glavna služba za reviziju javnog sektora RS utvrdila je da prodaja Kristal banke nije izvršena u skladu sa zakonom, a da je kršenje zakona najočitije u činjenici da prije prodaje nije izvršena procjena vrijednosti Kristal banke.
Otkriveno je da je računica o nenaplativosti 39 miliona KM kredita bila potpuno netačna jer je novi vlasnik banke stekao mogućnost da dugove naplati imovinom koju su dužnici založili, što je on i učinio.
`Kristal banka je 17. aprila 2002. neposrednom pogodbom prodata za jedan evro, bez procjene vrijednosti banke i procjene naplativosti kredita koje su banci bila dužna fizička i pravna lica, što je bilo protivzakonito`, utvrdila je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS u dopunskom izvještaju o privatizaciji banke.
Procjena vrijednosti banke nije urađena, kao ni procjena mogućnosti naplate kredita koje je potraživala, a spisak kredita koji navodno ne mogu biti naplaćeni za kupca Hipo Alpe Adria banka sačinilo je Ministarstvo finansija RS, na čijem čelu je u to vrijeme bio Milenko Vračar.
Vlada Mladena Ivanića odobrila je 11. aprila 2002. godine vansudsko poravnanje između banke i Ministarstva finansija, a istog dana donesena je odluka o prodaji banke za jedan evro, što je i realizovano šest dana poslije.
Glavna revizija otkrila je da je banka do polovine 2003. naplatila 3,2 miliona KM kredita, od čega jedan dio hipotekom.
Revizori su utvrdili da bi likvidacija banke bila mnogo unosniji potez Vlade jer bi na taj način budžet RS prodajom imovine banke zaradio oko 19 miliona KM.
Glavni revizor Boško Čeko rekao je tada da je za to što je Kristal banka prodana za jedan evro iako prethodno nije procijenjena njena vrijednosti, odgovorna Vlada, odnosno Ministarstvo finansija.
`Konačan sud o ovoj prodaji trebalo bi ostaviti nadležnim organima, odnosno tužilaštvu i policiji`, rekao je Čeko.
Glavni tužilac RS Amor Bukić izjavio je 17. marta 2004. godine da će od banjalučkog Okružnog tužilaštva tražiti da im prioritet u rješavanju bude pet revizorskih izvještaja, među kojima se nalazi i izvještaj o Kristal banci i `Telekomu Srpske`.