BANJALUKA, BRISEL - Građani BiH imaju najlošije mišljenje o efikasnosti javne uprave od svih zemalja zapadnog Balkana, pokazuje istraživanje koje je sprovela "Think for Europe", mreža organizacija u svim zemljama zapadnog Balkana koje se bave EU i proširenjem.
Naime, kako pokazuje njihovo istraživanje, samo 38 odsto građana BiH misli da je usluga koju pruža javna administracija poboljšana u odnosu na raniji period. Ipak, dobra vijest je što je povećan procenat građana BiH koji smatraju da se javna administracija poboljšala.
U prošlom istraživanju, sprovedenom 2017. i 2018. godine, samo 27 odsto građana je smatralo da se kvalitet javne usluge prema građanima popravlja.
Nakon BiH, najmanje povjerenje u kvalitet javne usluge imaju građani Sjeverne Makedonije, jer njih samo 47 odsto smatra da se usluga popravila.
U prošlom istraživanju njih 43 odsto je smatralo da se kvalitet javne usluge popravlja, iz čega se vidi da građani nisu osjetili veliku promjenu u odnosu na raniji period.
U Crnoj Gori 58 odsto građana smatra da se kvalitet javne usluge popravio, u odnosu na 41 odsto u prošlom istraživanju. Najveće poboljšanje primijetili su građani Srbije, gdje je u prošlom istraživanju njih 42 odsto smatralo da se kvalitet javne usluge popravio, dok sada taj broj iznosi 65 odsto.
Najbolji rezultati su na samoproglašenom Kosovu, gdje 72 odsto građana smatra da se kvalitet javne usluge popravio, za razliku od 63 odsto u prethodnom istraživanju. Istovremeno, u Albaniji je 63 odsto građana zadovoljno kvalitetom javne usluge, a njih 44 odsto je bilo zadovoljno u prethodnom istraživanju.
Građani BiH najmanje vjeruju u uspjeh digitalizacije javnih usluga, jer ih nešto ispod 50 odsto smatra da BiH ne napreduje na putu digitalizacije javnih usluga. Generalno gledano i ne računajući BiH, dvije trećine preostalih građana na zapadnom Balkanu smatra da digitalizacija ide u dobrom smjeru.
"Na regionalnom nivou, građani su primijetili pozitivan napredak kad je u pitanju vrijeme koje je potrebno da se obave administrativne usluge. Posebno se to odnosi na Srbiju, Albaniju i Crnu Goru, gdje je više od 60 odsto građana potvrdilo da je vrijeme čekanja skraćeno", navedeno je u jednom od zaključaka.
Građani BiH su najskeptičniji i kad je u pitanju pozitivna ocjena napora vlasti da javne usluge budu pojednostavljene. U regionu, opet, prednjači Srbija, čiji građani smatraju da vlasti čine dobre stvari kad je u pitanju ova oblast.
Jedna od dobrih vijesti za BiH je da je kod njenih građana u protekle dvije godine najviše porasla svijest o prisutnosti elektronskih usluga. U prošlom istraživanju 2017. i 2018. godine samo 19 odsto građana je bilo upoznato s ovom vrstom javne usluge, dok je sada taj broj porastao na čak 55 odsto.
Jedino je na Kosovu manja svijest o prisutnosti ove vrste usluge, dok je u svim ostalim zemljama ova svijest na većem nivou. U ovom segmentu prednjači Albanija, jer tamo čak 74 odsto građana zna za ili koristi ovu vrstu javne usluge.
Da reforma javne uprave tapka u mjestu, konstatuje se i u Mišljenju Evropske komisije za kandidaturu BiH u EU. Biranim i diplomatskim rječnikom konstatuju da ova reforma godinama tapka u mjestu.
"Potrebno je uložiti snažan napor da se zakoni usklade s principima o reformi javne uprave, kao i u efektivnu implementaciju. Vlasti na svim nivoima moraju obezbijediti političku podršku i koordinaciju reforme javne uprave, kao i obezbijediti finansijska sredstva za njenu promociju", naglašeno je u Mišljenju.
Takođe, jedna od 14 ključnih preporuka za reformu javne uprave odnosi se na potrebu da se ova oblast temeljno reformiše.
"Potrebno je sprovesti sve korake u reformi javne uprave ka popravljanju ukupnog funkcionisanja javne administracije da bi se obezbijedila profesionalna i depolitizovana javna služba", naglasili su oni.
Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave BiH, kaže za "Nezavisne" da su i njihova istraživanja pokazala slične trendove, odnosno da su očekivanja građana daleko veća nego što je trenutno stanje.
"Nažalost, još nema političke volje, koja je preduslov da se reforma brže odvija", kaže on i dodaje da je u novom strateškom okviru za reformu javne uprave, koji su usvojili svi nivoi vlasti, akcenat stavljen na e-upravu.
"I tokom ove pandemije se pokazalo da online i elektronska uprava imaju niz benefita za građane, jer se dobija ne samo brzina, nego i sigurnost. Sigurno bi reforma javne uprave trebalo da ide u tom pravcu, odnosno treba odlučnije krenuti u digitalizaciju cijelog sistema", rekao je Ćuzulan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.