Mladen Ivanić, predsjedavajući Doma naroda parlamenta BiH, izjavio je da će njegov glavni zadatak na ovoj funkciji biti ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji i čvrsto očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
On kaže da bi dogovor o ustavim promjenama bio značajan ustupak evropskom putu BiH, ali je uvjeren da će taj posao trajati nekoliko godina, s obzirom da političari nisu spremni na kompromis.
NN: Koji će biti Vaš glavni zadatak nakon preuzimanja funkcije predsjedavajućeg Doma naroda?
IVANIĆ: Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU opredijeliće budući politički život u BiH i izazovi koji će se pojaviti pred BiH biće sve veći. Moj cilj biće ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji i čvrsto očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, i to su stvari na kojem Dom naroda mora da radi, kao i da kontroliše da li je sve u BiH u skladu sa nacionalnim interesima. Ja imam namjeru da se na tom poslu ozbiljno angažujem i zato će evropske integracije i očuvanje nacionalnih interesa i ravnopravnost svih naroda u BiH biće moja dva glavna cilja.
NN: Da li su bh. institucije spremne da odgovore u postavljenom roku na zadatke Evropske unije i koji je, po Vašem mišljenju, najveći problem s kojim će se vlast suočiti?
IVANIĆ: Najbitnije je da ne bude kašnjenja u poslu koji je EU postavila pred bh. vlasti i da na vrijeme imamo praktičnu realizaciju SSP-a sa EU. To je dio koji se odnosi na carine koji smo spremni da uradimo, ali ono na što bh. vlasti nisu spremne, a što će donijeti SSP, su problemi u poljoprivredi. Svojevremeno sam upozoravao da se BiH nije dobro pripremila na jedan krupan izazov koji je rezultat SSP-a, kao što je ukidanje carina na poljoprivredne proizvode. Naše institucije na nivou BiH nisu se dovoljno pripremile da odgovore na izazove i udare koji će uslijediti u kratkom roku zbog spuštanja carina. To znači da će roba koju ćemo uvoziti biti jeftinija i to bi moglo imati ozbiljnog udara na naše poljoprivrednike i mislim da je jedini mehanizam da to ispravimo podizanje subvencija. U tom smislu nije razrađen pravi koncept. BiH će se brzo suočiti sa izazovom velike konkurencije iz EU, gdje su subvencije ogromne, a naša poljoprivreda usitnjena bez adekvatnih nedovoljnih subvencija. To će biti vrlo veliki udar na uobičajno poljoprivredno domaćinstvo u RS. Pravog odgovora na to nema. Sa potpisivanjem sporazuma sa čiste politike mora se preći na stvari koje čine praktični život i što ima praktične reperkusije na stanovništvo. Nisam siguran da ćemo biti u stanju u ovim okolnostima da sačuvamo našu poljoprivredu, a veliki broj ljudi ove zemlje zavisi od poljoprivrede, mada mislim da još ima vremena da bude osmišljena ekonomska politika i u prvom momentu da bude smanjena stopa PDV na osnovne proizvode. Problem vidim i u uređenju tržišta. Nosioci vlasti će doći u priliku da sa čiste politike pređu na rješavanje vrlo praktičnih stvari i imaće vrlo ozbiljnih reperkusija i pozitivnih, ali i negativnih. Najteži period približavanja EU je upravo ovaj kad nemamo velikih fondova i mogućnosti da koristimo finansijsku podršku i kada moramo napraviti ozbiljne reforme na otvaranju tržišta. Nažalost, mislim da se o tome malo razmišlja i očito je da kod nas još vlada opšta euforija nakon potpisivanja SSP-a.
NN: S funkcije koju obavljate, šta ćete konkretno uraditi da to stanje bude promijenjeno nabolje?
IVANIĆ: Parlament BiH može uticati da se stvaraju bolji uslovi da ta pitanja koja se tiču običnog čovjeka budu riješena na način da o njima govorimo i dajemo prijedloge za njihovo rješavanje, ali je to prvenstveno na Savjetu ministara BiH.
NN: Da li su vlasti BiH spremne da s velikih političkih tema pređu na rješavanje ekonomskih pitanja?
IVANIĆ: Većini naših političara još odgovara opšta priča o političkim temama, a ne konkretna priča o ekonomiji. Na takav način je lakše manipulisati ljudima umjesto da se uhvate u koštac i rješavaju ekonomske probleme. Za rješavanje ekonomskih problema potrebno je više posvećenosti, požrtvovanja i rada, a za to mnogi još nisu spremni. Političarima u BiH je profitabilnije da se bave politikom kako bi dobili glasove birača nego da rade ono zašto su ih ti isti ljudi birali.
NN: Da li u BiH postoji politička klima za postizanje dogovora o ustavnim promjenama, s obzirom da će to političko pitanje biti u fokusu nakon lokalnih izbora?
IVANIĆ: Ne mislim da će se tako lako pristupiti dogovoru o ustavnim promjenama. Ustavne promjene su ozbiljan posao i mislim da u ovom trenutku u BiH ne postoji politička klima za njihovo postizanje. Ostaje da se vidi u narednim mjesecima da li će te klime biti, ali mislim da od toga još dugo neće biti ništa. Ne vidim da postoji saglasnost i spremnost političkih elita da postignu dogovor o ustavnim promjenama. Dogovor o Ustavu bio bi značajan ustupak evropskom putu BiH, ali do tog dogovora neće doći uskoro. Koliko vidim, stavovi su dijametralno suprotni i teško da će o ustavnim pitanjima biti postignuta bilo kakva saglasnost u kratkom roku. Jedni bi željeli BiH bez entiteta i to je želja svih partija u Sarajevu, dok RS insistira na očuvanju svoje ustavne pozcije koja je garantovana Dejtonom i tu neće biti promjena. Nema posebnih razloga da na tom pitanju dođe do krupnih promjena dok su kolege iz hrvatskog naroda pomalo zbunjene i ne znaju šta hoće, da li treći entitet ili neki drug vid federalnog uređnjena BiH. To su sve različite pozicije i vrlo teško je očekivati da u takvim uslovima postoji mogućnost za postizanje brzog dogovora. Tako da mislim da će taj posao poprilično da potraje i to je sigurno period od nekoliko godina. Imamo i drugu mogućnost da kroz Konvenciju o ljudskim pravima bude riješeno ustavno pitanje, ali mislim da to nije dovoljno političarima iz Sarajeva i da na ništa što nije unitarna BiH neće pristati.