BiH

Izbor Karajbića ide na Ustavni sud FBiH

Izbor Karajbića ide na Ustavni sud FBiH
Foto: N.N. | Izbor Karajbića ide na Ustavni sud FBiH
Mirsada Lingo Demirović

SARAJEVO - Blokada vlasti u Federaciji BiH dobija nove dimenzije nakon što je u utorak formiran Predstavnički dom federalnog parlamenta i za predsjednika izabran član SDP-a Elvir Karajbić, a iz SDA poručuju da će sve završiti na Ustavnom sudu FBiH.

Podsjećamo, izbor Karajbića uslijedio je nakon što su sve stranke, osim SDA i HDZ BiH, nastavile zasjedanje parlamenta i to nakon što je Edin Mušić (SDA), sada već bivši predsjedavajući Predstavničkog doma, pokušao odgoditi raspravu o izboru predsjedavajućeg. Kada je Mušić napustio salu zajedno s poslanicima SDA i HDZ-a, ostale parlamentarne stranke prikupile su dovoljan broj potpisa za nastavak sjednice, a poziv je bio dostavljen i parlamentarcima iz SDA i HDZ BiH, koji se nisu odazvali, tako da je predsjedavanje preuzeo Mile Atlagić, najstariji izabrani poslanik. Karajbić je već tri mandata poslanik SDP-a i njegovim izborom pokazalo se da lijevo orijentisane stranke imaju većinu, a izabran je na prijedlog SDP-a, DF-a i Naše stranke.

Salmir Kaplan, poslanik SDA u Predstavničkom domu FBiH, kaže za "Nezavisne" da mu nije jasno šta se desilo u utorak na konstitutivnoj sjednici. Međutim, tvrdi da mu je jasno da to što SDP BiH i stranke okupljene oko ove opcije neizborom dopredsjedavajućih računaju na HDZ BiH i SNSD.

"Najvjerovantije će ovo završiti na Ustavnom sudu FBiH", poručuje Kaplan.

I Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, nakon jučerašnjih razgovora s liderom DF-a Željkom Komšićem, potvrdio je Kaplanove riječi.

"Smatramo da izbor predsjedavajućeg Zastupničkog doma nije izvršen u skladu s Poslovnikom o radu. To ćemo vjerovatno problematizirati pred Ustavnim sudom FBiH", kazao je Izetbegović.

"DF nije, niti će ikada biti, stranka koja će biti sredstvo da bi se HDZ na mala vrata uvukao u rukovodstvo ili u federalnu vladu", rekao je Komšić nakon razgovora s Izetbegovićem i dodao da su to rekli i kolegama iz SDA.

"Nikakvu odluku nećemo donositi sami, već u saradnji sa SDP-om i Našom strankom", rekao je Komšić.

Marinko Čavara (HDZ BiH), poslanik u Predstavničkom domu FBiH i još aktuelni predsjednik FBiH, kaže za "Nezavisne" da poslanici ove stranke nisu napustili sjednicu, jer po Poslovniku kosntituirajuću sjednicu vodi predsjednik doma iz prošlog mandata, a to je radio Mušić.

"On je procijenio da se po Poslovniku ne može izvršiti izbor i imenovanje rukovodstva ovog doma jer ne postoji parlamentarna većina, tako da je jasno da je sjednica prekinuta. Postavlja se pitanje o kakvom nastavku sjednice se može govoriti kad nema niko ko po Poslovniku može nastaviti voditi sjednicu ako je predsjedavajući prekinuo", objašnjava Čavara. Poručuje da će nastavak sjednice biti kada se stvori parlamentarna većina, a to je kada se budu mogli izabrati i delegati u Dom naroda FBiH.

"Ne mislim da raspodjelu mandata treba uraditi Središnje izborno povjerenstvo, treba mijenjati Izborni zakona, a u smislu odluke Ustavnog suda i po nalogu i da se osigura konstitutivnost. Sve ostalo nema smisla", kazao je Čavara, ističući da je glavni cilj ovih snaga da osiguraju vlast bez HDZ-a, kako bi oni vladali bez hrvatskog naroda.

Elvir Karajbić, novoizabrani predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH, kaže za "Nezavisne" da je izbor volja većine.

"To ne mogu osporiti ni HDZ BiH ni SDA", kaže Karajbić i dodaje da su ove dvije stranke napuštanjem sjednice iskazale svoj politički stav.

Samer Rešidat, poslanik DF-a, kazao je juče da stranke okupljene oko građanske opcije, odnosno "bh. bloka", imaju kapacitet da izaberu dva dopredsjedavajuća ovog doma, nakon što su u utorak sa 52 glasa izabrali Karajbića za predsjedavajućeg.

"Od 52 zastupnika, koliko imamo u svom bloku, tu ima i Srba i Hrvata i ostalih, a dva dopredsjedavajuća treba da budu iz reda Srba, Hrvata ili ostalih", kazao je Rešidat.

Dom naroda i Vlada

Marinko Čavara, predsjednik FBiH, kaže da nema vlasti u FBiH dok se ne konstituiše Dom naroda.

Kaže da Dom naroda ne potvrđuje Vladu, ali da je moraju imenovati predsjednik i dopredsjednici FBiH, a onda potvrditi Predstavnički dom.

"Znači, suština je u tome da predsjednika FBiH i dopredsjednike mora potvrditi Dom naroda FBiH. Dakle, ništa od vlasti dok se ne konstituiše Dom naroda FBiH.

Samer Rešidat, poslanik DF-a, kaže da se još čeka odluka CIK-a u vezi s preraspodjelom mandata u Domu naroda FBiH i da će se tek nakon toga moći formirati Vlada FBiH.

"CIK već dugo odugovlači sa donošenjem te odluke jer je pod pritiskom stranaka", ističe on i dodaje da Dom naroda ima jače poluge za blokade od Predstavničkog doma, koji je sačinjen od direktno od naroda izabranih poslanika.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije