BANJALUKA - Broj izdatih odobrenja za oružni list u 2009. godini u RS je veći za 70 odsto u odnosu na 2008. godinu, proizlazi iz podataka policije RS, dok je istovremeno i porastao broj oružanih pljački na cijeloj teritoriji BiH.
Prema podacima MUP-a, u protekloj godini izdato je 1.386 oružnih listova, dok je u prethodnoj godini taj broj iznosio 976.
Gojko Vasić, načelnik Krim-policije RS, ocijenio je da je dio problema u povećanom broju pljački i u činjenici da bankari idu uvijek na jeftiniju varijantu zaštite koja zadovoljava minimum, umjesto da se, kada se radi o velikim iznosima, angažuje dodatno obezbjeđenje, što bi obeshrabrilo napadače.
"Sada je vrlo komplikovano kako oni postupaju u tim situacijama. On jeste naoružan i ima ovlaštenja da štiti novac i imovinu, ali je vrlo upitno kada se stiču uslovi da on to može uraditi. Odnos sile je neravnopravan i ako čovjek nešto pokuša, može platiti glavom", objašnjava Vasić.
S druge strane, Zoran Pejović, sportski strijelac, kaže da porast pljački nema nikakve veze s brojem oružja u legalnom posjedu građana.
"Nijedna pljačka nije napravljena legalnim oružjem. Kod nas su propisi veoma rigorozni, što nije dobro, jer oni samo podstiču ilegalno tržište oružjem koje cvjeta", kaže on.
On navodi da njemu zakon kao sportskom strijelcu dozvoljava da legalno kupi samo 25 komada metaka, dok njemu, kako kaže, za sportske potrebe treba najmanje 150.
"Gdje ljudi kupuju metke kada su propisi takvi? Mnogi se zbog toga okreću ka crnom tržištu", navodi on.
Aleksandar Zarić, stručnjak za oružje i prodavač u radnji "Jaćimović", koja se bavi prodajom oružja i municije, kaže da sumnja u podatak da je za 70 odsto porastao broj nosioca oružnog lista.
"Tu se može samo raditi o naknadnoj legalizaciji ilegalnog oružja. Ja ovdje radim već pet godina i prodaja je veoma slaba. Ljudi se interesuju za oružje, ali kada shvate kako je procedura skupa i rigorozna, obično odustanu od kupovine", navodi on.
Petar Đokić, predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne Skupštine RS, kaže da su uzroci učestalih pljački i razbojništava u pogoršanoj ekonomskoj situaciji, a ne u količini oružja koja je u posjedu građana.
"Ovaj odbor će vrlo brzo održati posebnu konferenciju na kojoj će biti razmotreni svi aspekti kako će se efikasnije boriti protiv ove vrste kriminaliteta", kazao je Đokić.
On je kazao da će se inicirati izmjene postojećeg Zakona o krivičnom postupku, dijelovi zakona koji se tiču sankcija, a smatra da ne postoji drugi vid borbe protiv toga osim jačih i oštrijih kazni za počinitelje.
"Radi se o širenju straha i ljudi dobijaju osjećaj nesigurnosti u okruženju u kojem žive. Službe dobro rade, ali se i to treba poboljšati jer je riječ o bezobzirnijim pljačkama i počiniocima", poručio je Đokić.
Pejović navodi da je najbolji način borbe protiv oružanog kriminala liberalizacija zakonodavstva koje se bavi pitanjima oružja, a ne u postrožavanju propisa.
On kaže da treba olakšati legalnu proceduru za nabavljanje legalnog oružja, a postrožiti sankcije prema onima koji nose oružje bez dozvole.
Kada bi se, kako on kaže, na svakom komadu legalno kupljenog oružja uradila balistika u MUP-u, svako oružje bi bilo u evidenciji i lako bi bilo utvrđeno da li je to oružje korišteno u oružanim pljačkama.
"Liberalizacijom tržišta povećava se kontrola i destimuliše crno tržište koje je uzrok velikog broja oružja na ulicama", navodi on.
Cijene
U radnji "Jaćimović" u Banjaluci pištolji marke crvena zastava koštaju od 430 KM, koliko treba odvojiti za poznati model M70 7,65 mm, pa do 910 maraka, koliko košta CZ 99 kalibra 9 mm.
Cijene zastavinih karabina su oko 1.350 maraka, dok su sačmarice između 575 i 780 maraka. Austrijski pištolji glock koštaju od 1.290 do 1.800 KM. Jedno od najskupljih oružja je sačmarica brauing, koja košta od 3.240 do 3.940 maraka.
Cijena pištoljskog metka je između marke i dvije marke, cijena karabinskog metka iznosi oko 2,20 KM, dok je cijena sačme od 0,70 maraka do 2,20 maraka.