BiH

Izetbegović: Sastanak s Vranićem uvijek čudesan, voljela bih da se snima

Izetbegović: Sastanak s Vranićem uvijek čudesan, voljela bih da se snima
Foto: Arhiva | Izetbegović: Sastanak s Vranićem je uvijek čudesan, voljela bih da se snima
Mirsada Lingo Demirović

SARAJEVO - Sebija Izetbegović, direktorica KCUS-a, rekla je na današnjoj pres konferenciji da bi voljela da se sastanak sa predstavnicima Vlade KS snimao pa da javnost vidi o čemu se pričalo.

"Odlučila sam da odem na taj sastnaak jer sam legalista, mada mislim da bi bilo mnogo bolje da je ministar prihvatio naš poziv i došao u Klinički centar da se uvjeri u stanje. Dobila sam poziv jutros u 8.10 i ja sam to uradila. Ne mogu reći kakav je sastanak, čudesan je uvijek sastanak sa Vranićem", rekla je ona.

Dodala je da ih ministar Vranić pozvao zbog dva pisma koja su se pojavila u javnosti i da je javnost uznemirena.

"Rekao je to nije tako bitno, ali bitno je, možda vi ne mislite da je to bitno. Tako je počeo taj sastanak i žao mi je što se ti sastanci sa ministrom Vranićem ne snimaju. Počeli smo govoriti o pismima koja su plasirana u javnost putem nekih portala i medija. Rekla sam da je pismo predmetom policijske istrage, tužbe smo uputili i tražićemo ko je napisao to pismo.  To pismo nije upućeno direktorici, pismo je anonimno i nije relavantno", kazala je Izetbegović i dodala da je pismo potpuno smiješno, da nema potpisnike, rekla je ona.

"Mi ćemo tužiti sve portale, novinare i televizije koje su mahale tim pismom", istakla je ona i dodala da je Edin Forto, premijer KS, rekao:

"U redu profesorice. To pismo ne postoji i izmišljeno je".

Izetbegovićeva je dodala da je rekla kako je to naravno laž i da će biti predmet policijske istrage.

Kazala je i da je Vranić rekao da je Klinički centar jedna tvrđava i da tamo ne može niko da uči.

"Zaboravio je reći da je bio gost, da je radio na Kliničkom i da je za godinu dana imao jednu operaciju. Bio je ljut jer kad sam došla morao je početi raditi", kazala je Izetbegovićeva.

Dodala je da Klinički centar nije država, i da svako može da uđe.

"Slobodan je svako ko ima akreditivu da uđe. Imala sam već SIPA, ljudi su ušli, tražili dokumentaciju, izuzeli sve što je trebalo. Klinički centar poštuje pravi zakon. Najgore je namjerno, politizirnao uznemiravanje javnosti", rerkla je  Izetbegović.

Priznala je da ima pismo interne prepiske koje problematizira respiratore.

"Danas smo dobili pitanje od minsitra Vranića zašto ne povučete sve respiratore. Rekli smo da nije problem da ih povučemo dok ministri i premijer ne kažu da ih ne povučemo. Međutim, dok god imamo verifikaciju od Verlaba u kojoj je navedeno da se ovaj uređaj može koristiti prvenstveno kao stacionaran u intenzivnoj  njezi, i u kolima hitne pomoći. Mi ne smijemo povući respiratore  i ne želimo snositi odgovornost i plaćati odštetu Kini koja nas može tužiti da smo respiratore proglasili neupotrebljivim a ima sve verifikacije", kazala je Izetbegović.

Dodala je da ni jedna respirator nije ubio ni jednog čovjeka.

"Respirator može ubiti čovjeka ako ne znate s njim rukovati. Respirator nije lijek, on je ventilacijska podrška. Ovi respiratori se koriste u posebnom respiratornom centru sa svim ostalima respiratorima koji su na raspolaganju a njih je 68", rekla je Izetbegovićeva.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije