SARAJEVO, MOSTAR - Zbog stalnih sukoba sa SBB-om i HDZ-om, Bakir Izetbegović, lider SDA, izgubio je koalicioni kapacitet te je trenutno najslabija karika ionako krhke vlasti na nivou FBiH i BiH.
Ovo je opća ocjena uglednih profesora i političkih analitičara iz BiH, na pitanje u kojoj su se mjeri zakomplicirali odnosi političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka i šta možemo očekivati do narednih parlamentarnih izbora.
Tako profesor Enver Kazaz cijeni da bez izmjena Izbornog zakona čak postoji mogućnost da se naredni izbori uopće ne održe.
"Izmjene Izbornog zakona podrazumijevaju rješenje neke vrste ustavne krize u FBiH. Ako pratimo slučaj Mostara, onda se može reći da se SDA i HDZ i u svim drugim procesima ponašaju onako kako se ponašaju u Mostaru", ističe Kazaz.
Smatra kako je realno očekivati i potpuni raspad ove koalicije, te funkcioniranje vlada u tehničkom mandatu.
Da su izmjene Izbornog zakona suština rješenja političkih odnosa između Bošnjaka i Hrvata, smatra i Jurica Gudelj, glavni urednik mostarskog portala Dnevnik.ba.
Ističe da je izlazak hrvatskih poslnika sa sjednice federalnog parlamenta, a zbog usvajanja Rezolucije o osudi inicijativa za federalizaciju BiH, samo najnovija tačka u kontinuiranoj političkoj krizi u kojoj je BiH.
"Ovo neće prestati, nego će se nastaviti. Jedini izlaz vidim u izmjenama Izbornoga zakona, i to na način da svaki narod sebi bira političke predstavnike. Do izbora 2018. ne očekujem, pak, bilo kakve promjene. Nastavit ćemo stagnirati i polako propadati, dok se međunarodne okolnosti ne promijene", kaže Gudelj.
Njegovo mišljenje o stagniranju donekle dijeli i Slavo Kukić, univerzitetski profesor iz Mostara, koji, pak, svu suštinu problema vidi u političkim konceptima "koji žive na konfliktima".
"To je instrument preko kojeg oni jedni druge održavaju na površini zadnjih 20 godina. Nerealno je očekivati da će se bilo šta promijeniti, a pošto idu izbori, logika konflikta će se samo dalje zaoštravati", smatra Kukić.
Ugledni profesor Šaćir Filandra, inače dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, podsjeća da su bošnjačko-hrvatski odnosi opterećeni nizom problema "koji su se posljednjih godina gurali pod tepih".
"Ne bi bilo dobro da ti problemi politički kulminiraju i pretvore se u neku vrstu institucionalne krize općenito. Naime, vremenom su zahtjevi hrvatskih političkih predstavnika postajali sve veći, taj spektar se širio, a sa bošnjačke strane stiče se dojam da su ti zahtjevi prilično ignorirari", kaže Filandra.
Ni on nije uvjeren da postoji prostor da se problemi riješe u narednih 12 mjeseci, "jer je već započelo zauzimanje pozicija za naredne izbore".
"Upravo suprotno, za očekivati je da se ti neostvareni zahtjevi koriste kao instrument homogenizacije biračkog tijela. Objektivno, nema političkog prostora za njihovo rješavanje", zaključuje Filandra.