STRAZBUR - Evropski parlament je danas sa 328 glasova za, 257 protiv i 46 suzdržanih usvojio klauzulu o mehanizmu za suspenziju bezviznog režima, koju je predložila grupacija narodnjačkih stranaka (EPP).
Uoči glasanja odbačen je prijedlog Tanje Fajon, poslanika iz Slovenije i izvjestioca za viznu liberalizaciju, da glasanje bude odgođeno jer bi, kako je upozorila poslanike, usvajanje ove klauzule ugrozilo evropsku politiku susjedstva i slobodu kretanja.
"EPP i konzervativne i populističke snage su još jednom pokazale da ih nije briga za slobodu kretanja", navela je ona prije glasanja.
Osnovna odredba dokumenta je da Evropska komisija odlučuje o mogućnosti vraćanja viza za onu zemlju za koju jedna ili više članica EU pokaže podatke da je u proteklih šest mjeseci došlo do znatnog porasta broja lažnih azilanata.
Diaz de Mera Garsija Konsenguera, predlagač dokumenta, istakao je da je tokom debate izneseno mnogo laži, te da nije istina da ovaj dokument dovodi u pitanje osnivačke ugovore EU, kako su tvrdili neki poslanici.
"Nisam znao da u ovoj dvorani sjede sudije koje odlučuju o tome šta je ispravno, a šta nije. Ovo je politički dom, a ne pravosudna institucija", rekao je on.
Lada Jurica, poslanik u EP-u i član HDZ-a Hrvatske, nam je juče rekla da su poslanici HDZ-a, iako su dio kluba EPP-a, glasali protiv ove odluke.
"Mi smo odlučili glasati protiv jer smatramo da bi naša podrška tom dokumentu bila nekonzistentna hrvatskoj podršci BiH i njenom ohrabrenju na njenom evropskom putu. Iako je praktična mogućnost da se bezvizni režim suspendira vrlo mala, ona ipak postoji", navela je Jurica.
Jurica je istakla da je načelan stav EPP-a da ovaj mehanizam nije uperen ni protiv jedne zemlje, već da se radi o sistemu koji treba da spriječi zloupotrebu azila.
Evropska komisija, koja u suštini podržava uvođenje mehanizma suspenzije bezviznog režima, protivi se drugom dijelu ovog dokumenta o reciprocitetu, koji nema veze sa zemljama zapadnog Balkana, a koji se odnosi na vizni režim zemalja EU prema trećim zemljama koje i dalje imaju vizni režim sa pojedinim članicama EU.
Neven Mimica, evropski komesar za prava potrošača, u ime Komisije je najavio obraćanje Evropskom sudu zbog ocjene ustavnosti tog dijela dokumenta.
Tonino Picula, poslanik SDP-a u EP-u, juče je takođe rekao da bi se ovaj dokument uskoro mogao naći na sudu. Picula je uvjeren da posljedica ovakve odluke ne bi trebalo da bude izolacija zapadnog Balkana.
''I bez nje postoji izvjesno zasićenje, odnosno neraspoloženje da se govori o proširenju. Dokaz tome je i jučerašnje obraćenje predsjednika Europske komisije Žozea Manuela Baroza, koji, govoreći o stanju Unije, niti jednom riječju nije spomenuo proširenje, kao i prošle godine. Prema tome, već neko vrijeme u Europi politika proširenja nije prioritet", istakao je Picula.
Cecilija Malmstrom, komesar EU za pravosuđe i unutrašnje poslove, pozdravila je usvajanje mehanizma i istakla da on jača integritet i kredibilitet procesa vizne liberalizacije. Ona kaže i da će EU mehanizam privremenog ukidanja bezviznog režima primijeniti samo u izuzetnim okolnostima i kao posljednju mjeru.
Aleksandra Štiglmajer, generalni sekretar Inicijative za evropsku stabilnost, istakla je za Anadoliju da je glasanje u EP-u potencijalna politička katastrofa, te da ova odluka neće riješiti problem azilanata sa zapadnog Balkana.
"Potencijalni azilanti znaće da im je ovo posljednja šansa i opet će doći do velikog povećanja broja azilanata", istakla je Štiglmajerova.
Jelko Kacin, izvjestilac EP-a za Srbiju i zapadni Balkan, kazao je kako nema nagovještaja da će neke od zemalja EU odmah ili u skorije vrijeme iskoristiti mehanizam.
''Takvih nagovještaja nema. Treba biti odgovoran i racionalan'', kazao je Kacin, te je rekao da je napravljena drama "nepotrebna, neodgovorna i kontraproduktivna".
Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za praćenje bezviznog režima pri Ministarstvu bezbjednosti BiH, rekao je da građani BiH ne treba da se plaše zbog ove odluke, jer BiH ispunjava sve svoje obaveze.
Broj azilanata iz BiH u padu
Broj azilanata iz BiH pokazuje trend opadanja, pokazuju najnoviji podaci Frontexa iz jula, koji su u posjedu "Nezavisnih".
Prema ovom dokumentu, u odnosu na prvih pola godine 2012, u prvih šest mjeseci ove godine broj tražilaca azila iz BiH manji je za 7,3 odsto. U odnosu na glavnih pet zemalja sa daleko najvećim brojem azilanata sa zapadnog Balkana, broj azilanata iz BiH procentualno je u istom periodu znatno povećan u Njemačkoj za čak 349 odsto i u Luksemburgu za 127 odsto. Međutim, ukupni procenat BiH "spasen" je zahvaljujući znatnom padu broja azilanata u Švedskoj, koji je pao za čak 77 odsto, a poznato je da je najveći broj azilanata išao prema Švedskoj.
Ukupno gledano, broj azilanata sa zapadnog Balkana generalno prati iste trendove kao i prošle godine, a daleko najviše azilanata je i dalje iz Srbije.