BANJALUKA, BRISEL - U oblasti vladavine prava, slobode medija i borbe protiv korupcije BiH od objavljivanja Mišljenja Evropske komisije nije ostvarila napredak, a u većini drugih oblasti zaostaje za zemljama u regionu, proizlazi iz Izvještaja o napretku za zapadni Balkan koji je Evropska komisija danas podnijela Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu i objavila na svom sajtu.
Iako je naglašeno da je ostvaren napredak u određenim oblastima koje se odnose na 14 ključnih prioriteta EU iz Mišljenja, u ovogodišnjem izvještaju, u kojem su objedinjene sve zemlje regiona, najdirektnije i bez diplomatskih izraza karakterističnih za ranije izvještaje, označeni su politički i institucionalni predstavnici kao najodgovorniji za one oblasti u kojima nije ostvaren napredak. Promjena rječnika se djelimično može objasniti i promjenom metodologije i pristupa procesu proširenja od strane nove Evropske komisije i zemalja članica EU, koje će sada imati veću ulogu u ocjenjivanju napretka.
Naglašeno je da su se lideri u BiH najviše bavili politizacijom, što je rezultiralo zaostatkom u odnosu na usvajanje neophodnih zakona iz oblasti vladavine prava i kašnjenjem od 14 mjeseci u formiranju novih vlasti na nivou BiH.
Dok su spomenuti dijelovi 14 ključnih preporuka koji su ispunjeni, poput stvaranja uslova za održavanje izbora u Mostaru, ukidanja smrtne kazne i nedavnog usvajanja Strategije za rješavanje ratnih zločina, preporuke koje se odnose na pravosuđe, kako je navedeno, nisu ispunjene. Osim toga, kako su istakli, nema napretka u ispunjavanju obaveza naznačenih u Pribeovom izvještaju o stanju u pravosuđu, a naglašavaju da su novinari i dalje podvrgnuti političkim i ekonomskim pritiscima.
"U BiH nema napretka u ovoj oblasti. Vlasti veoma mlako odgovaraju na postojanje političkog pritiska, zastrašivanje i prijetnje prema novinarima", naglašeno je u dijelu koji se bavi slobodama medija.
Što se tiče pravosuđa, naglašeno je da je zabilježena politička opstrukcija, a slabo pravosuđe je dodatno smanjilo povjerenje građana u poštovanje ljudskih i osnovnih prava i kad je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
"U BiH nije ostvaren napredak. Nedostatak harmonizacije zakona u cijeloj zemlji, kao i slaba institucionalna saradnja i koordinacija onemogućili su borbu protiv korupcije", naglašeno je u dijelu izvještaja koji se bavi pravosuđem.
Packe prema BiH upućene su i kad se radi o zelenoj tranziciji, kao i o uvođenju digitalnih tehnologija. U ovim oblastima, kako se može pročitati iz izvještaja, BiH je na samom začelju u regionu. Evropska komisija je direktno naznačila da bez ispunjavanja 14 ključnih prioriteta BiH neće moći započeti proces pregovora o članstvu.
Što se tiče dijela koji se odnosi na investicije, naglašeno je da je EU obezbijedila paket od 3,3 milijarde evra za pomoć građanima zemalja zapadnog Balkana.
"Pandemija je jasno demonstirala da EU i zapadni Balkan izazove rješavaju zajedno. To uključuje zajednički proces nabavki medicinske opreme, pridruživanje regiona Komitetu za zdravstvo i sigurnost EU, izuzimanje regiona iz zabrane izvoza medicinske opreme i zaštitnog materijala. Saradnja EU i zapadnog Balkana ide daleko iznad onog što je bilo koji drugi partner obezbijedio regionu, što ukazuje na naše strateško opredjeljenje", naglašeno je. Ekonomski i investicioni plan će, kako je istaknuto, podstaći dugoročni oporavak, pojačati ekonomski rast i podržati reforme kako bi se region kretao ka EU.
Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler uručio je juče izvještaj o napretku BiH predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji.
Tegeltija je rekao da su u Izvještaju Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana važne dvije stvari, a to je da je region, pa samim tim i BiH, strateški interes EU i prioriotet Evropske komisije, što znači da region nije zaboravljen.
Tegeltija je rekao da je BiH u posljednjih nekoliko mjeseci napravila važne iskorake ka EU.
On je istakao da će biti ispunjeno svih 14 ključnih priorioteta iz Mišljenja Evropske komisije kako bi BiH dobila kandidatski status.
Satler je rekao je da Izvještaj o napretku BiH obuhvata 16 mjeseci, te da ukazuje na duži period stagnacije, ali da su uočene i pozitivne stvari, kao što je napredak u ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
"Ono što je najbitnije, uočili smo spremnost na kompromise, a primjer za to je Mostar. Zahvaljujući kompromisu političara oko stotinu hiljada građana Mostara izaći će na izbore nakon 12 godina", rekao je Satler.
On je naveo da je najviše razočaran jer u izvještajnom periodu nije uočen napredak po preporukama iz izvještaja Rajnharda Pribea u oblasti pravosuđa.
Varhelji: Izbori su test
Oliver Varhelji, komesar za proširenje, rekao je da će sprovođenje slobodnih i fer lokalnih izbora u BiH, kao i u Mostaru, biti test za BiH da se vidi spremnost u ispunjavanju 14 ključnih preporuka Evropske komisije.
Varhelji je rekao da je o ovim pitanjima razgovarao prošle sedmice s trojicom članova Predsjedništva BiH, te da je naglašena važnost da se tokom sprovođenja izbora osigura ravnopravnost za sva tri konstitutivna naroda u BiH.
"Što se tiče preostalih obaveza, sve je prilično jasno, ja ću lično na sebe preuzeti odgovornost da isporučim kandidaturu za članstvo BiH u EU ako budem primijetio angažman na najvišem nivou kad je u pitanju rješavanje ključnih preporuka", rekao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.