BEOGRAD - Beogradski analitičar Dušan Janjić ocijenio je da je jako problematično proglašavanje Turske moćnim saveznikom Amerike i da se Ankara, kritikom predsjednika Srpske Milorada Dodika zbog inicijative o Jermenima, želi predstaviti kao zaštitnica islama na Balkanu.
"Nisam baš siguran koliko je sadašnja adminstracija turskog premijera Redžepa Tajipa Erdoana bliska Vašingtonu", rekao je Janjić, komentarišući oštre kritike turskog dnevnika "Zaman" da Dodik inicijativom o donošenju zakona o zabrani negiranja turskog genocida nad Jermenima napada Tursku, moćnog saveznika Amerike i najjaču silu na Balkanu.
On ocjenjuje da je za Tursku ovaj napad na Dodika "propagandni trik" i prilika da proba da se pokaže kao važan faktor koji će štititi Federaciju BiH i jedinstvo BiH i da se predstavi kao zaštitnik islama na Balkanu, "što nije ništa novo".
"Turska je nekako BiH i Kosovo proglasila svojim interesnim zonama i tu se podudara sa Amerikom, koja to smatra nedovršenim poslom. Ali, nisam siguran da je Amerika srećna kako Turska završava te poslove", ocijenio je Janjić.
Navodeći da je očigledno da Erdoanova vlada postaje islamska vlada, Janjić je naveo da je Turska koju je Vašington podržavao bila "Turska Ataturka", dok je sadašnja turska država pomijenila ustav i mnoge institucije iz svjetovne Ataturkove Turske, zbog čega je Amerika izrazila zabrinutost zbog pravca u kojem ide ove država.
"Koliko znam, u odnosima Amerike i Turske ima dosta nedoumica i na strani Amerike, a ima velikih pitanja i na strani Rusije - odakle Turska na Balkanu", naveo je Janjić.
Prema njegovim riječima, veliki šamar koji je udarila Francuska, jedna velika zapadna zemlja, postavljanjem pitanja genocida nad Jermenima, govori o mogućnosti da nije baš sigurno čiju sve podršku i koju zapravo stvarno podršku ima Turska.
Janjić dodaje da je Turska ponovo ušla na Balkan obećavanjem ekonomskih investicija, ali da investicija, imajući u vidu Srbiju i BiH, nema, dok s druge strane, postoji žestoko diplomatsko prisustvo Turske.
"Činjenica je da je Turska nekako sebi uzela ulogu nekog važnog faktora u 'unutrašnjim bosanskim stvarima' i da je tome dosta kumovao i predsjednik Srbije Boris Tadić sa onom Istambulskom deklaracijom. Mislim da odatle oni povlače osnov da protestuju, čak i oko pitanja zakonskih inicijativa", smatra Janjić.
Što se tiče osjetljivosti Turske na pitanje genocida nad Jermenima, Janjić navodi da je napravljen genocid turske vojske nad jednim narodom i da je to bolna priča u Turskoj, gdje su čak u atentatima ubijani ljudi koji su pokušali da tu temu otvore.
"To je masakr koji je napravila turska vojska kada je pravila modernu Tursku i to je nekako ugrađeno u temelje moderne turske države i turskog identiteta. Oni otvaranje tog pitanja smatraju podrivanjem samog temelja postojanja", rekao je Janjić.
Prema njegovim riječima, ako se otvori pitanje Jermena, onda se aktivira i pitanje Kurda, a i jedno i drugo se tiče teritorijalnog integriteta Turske.
"Dodik im, otvarajući to pitanje, smeta i onda prave paralelu sa Srebrenicom, pokušavajući da kažu da je Srpska osnovana na zločinu, jer ih to kvalifikuje kao navodne zaštitnike islamskih žrtava na Balkanu i Federacije BiH", rekao je Janjić.
Predsjednik Srpske Milorad Dodik izjavio je ranije da će u parlament BiH uputiti zakon o zabrani negiranja genocida koji je izvršila Turska na Jermenima.
Turski dnevnik "Zaman", blizak vladi, objavio je Dodikovu izjavu navodeći da on takvim istupom provocira Tursku - "moćnu državu koja je lider na Balkanu, Bliskom istoku i strateški partner broj jedan administracije američkog predsjednika Baraka Obame".
Francuska je nedavno usvojila Zakon o kažnjavanju negiranja genocida nad Jermenima.
Zvanična Turska pokušava umanjiti odgovornost za genocid nad Jermenima početkom prošlog vijeka tvrdeći da je umjesto milion i po na prostoru Turske ubijeno "nekoliko stotina hiljada" Jermena i da to "nije bio smišljen zločin".