BANJALUKA - Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević zamolio je premijera RS Milorada Dodika da preispita stav Vlade RS da njeni članovi neće davati izjave novinarima BHT1, ocijenivši da ovakvo ponašanje predstavlja vid pritiska na slobodu izražavanja i atak na ljudska prava.
`Molimo da pokrenete preispitivanje stava Vlade RS i da omogućite normalno funkcionisanje sredstava informisanja i ne dovodite u pitanje slobodu izražavanja i pravo na informisanje koje pripada svakom građaninu BiH`, navodi Dizdarević u otvorenom pismu Dodiku.
Međutim, Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava RS, smatra da uopšte nisu upitne manjkavosti u programu BHT, ali da je to trebalo rješavati kroz institucije, a ne zatvorenošću vlasti prema medijima.
`Projekat BHT1 ovakav kakav je sada već je mrtav, ne koristi ničemu i u potpunosti ga treba redefinisati. Osim što njihov program nije privukao pažnju gledalaca iz RS, on je i 'sarajevocentričan' i ne daje pogled na stvarnost i probleme u BiH. S druge strane, ovakav stav Vlade RS predstavlja vrstu pritiska na medije i pokušaj uticaja na uređivačku politiku`, kaže Todorović.
Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku, kaže da se ne može svrstati ni na jednu od strana, ali da `u ovoj priči nedostaje najbitnija strana, a to je javnost koja je u BiH podijeljena po više šavova, prvenstveno po nacionalnim`.
`I BHT i Vlada reaguju dosta emotivno i sujetno. Vlada je trebalo da reaguje ranije i institucionalno, a ne kad su u emisijama malo 'načepljeni' predsjednik Dodik i mandatar Špirić. Priča urednika BHT1 da oni odgovaraju samo javnosti je vrlo maglovita jer se pitam ko predstavlja i ko zastupa interese te javnosti`, kaže Dejanović, dodajući da Vlada RS ima pravo na svoj stav.
Dragomir Babić, predsjednik NVO `Narodni front`, smatra da BHT1 naginje Federaciji BiH i pojedinim strankama u tom entitetu, ali da je Vlada trebalo još za vrijeme izbora da se obrati Regulatornoj agenciji za komunikacije.
`U programu BHT1 je očito da uređivačka politika prema RS i prema FBiH nije ista. Vlada ima pravo na ovakav postupak ako on, naravno, nije pokušaj političkog uticaja na uređivačku politiku, ali to je moglo biti u blažem i u institucionalnom obliku`, kaže Babić dodajući da je pokušaj stvaranja nadnacije kroz BHT1, poput nekadašnjeg stvaranja jugoslovenstva, opasan isto koliko i nacionalizam u BiH.
Babić ističe da rješenje nastalog problema vidi u smjeni članova Upravnog odbora i rukovodstva BHT1, te u promjeni uređivačke politike ove medijske kuće.
Vlada RS je 12. januara zauzela stav da njeni predstavnici neće biti direktni sagovornici BHT1 sve dok ne bude promijenjen odnos ovog javnog emitera prema institucijama i pojedincima iz RS.