RIJAD, SARAJEVO - Iako godišnje odobri i do 10.000 ulaznih viza građanima Saudijske Arabije, BiH u Ambasadi u Rijadu prema sistematizaciji radnih mjesta ima samo jednog konzula na viznom odjelu.
Kako nam je rečeno, bezbjednosni eksperti pri međunarodnim organizacijama koje se bave ovim pitanjima skrenuli su pažnju institucijama BiH na ovaj problem i ukazali da postoji opasnost nedovoljno detaljne provjere ljudi koji s tog područja ulaze u BiH. Naime, iako se ističe da većina ljudi koji iz Saudijske Arabije dolaze u BiH ima dobre namjere, postoji opasnost da zbog velikog opterećenja Konzularnog odjeljenja u Rijadu u BiH uđe i osoba koja bi bila problematična s bezbjednosnog stanovišta.
Iz Ministarstva spoljnih poslova BiH ističu da su svjesni problema i da je u Ambasadu prošle godine upućen još jedan uposlenik MIP-a na ispomoć.
Nebojša Regoje, portparol MIP-a, nam je rekao da je Ambasada BiH u Rijadu prošle godine izdala 9.577 viza, od čega 9.514 viza C, koje se odnose na kratkoročni boravak, i 63 vize D, odnosno za boravak duži od 90 dana.
"Prema važećoj sistematizaciji, koja je rađena u skladu s obimom posla u vrijeme kad je donesen Pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji, u Ambasadi BiH u Rijadu je predviđeno jedno mjesto konzularnog službenika. S obzirom na to da je u 2016. godini znatno povećan obim konzularnih usluga, u Ambasadu je upućen uposlenik na ispomoć", rekao je Regoja.
Pojasnio je da se postupak izdavanja viza obavlja u skladu sa Zakonom o strancima i pravilnicima o izdavanju viza za kratkoročni i dugoročni boravak.
"U skladu s tim, nadležni organ BiH, ne diplomatsko-konzularno predstavništvo, vrši provjere kroz službene evidencije i o rezultatima provjere obavještava organ nadležan za izdavanje vize", pojasnio nam je on.
Kada je u pitanju osposobljenost bh. institucija da se izbore s problemom nasilnog ekstermizma, većina bezbjednosnih eksperata se slaže da je BiH znatno unaprijedila sistem u suprotstavljanju neposrednim terorističkim ili ekstremističkim prijetnjama, ali da ostaje institucionalno još mnogo posla da se dugoročno izvrši deradikalizacija ljudi koji su obuhvaćeni ekstremnim ideologijama.
Jasmin Jahić, s Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu i stručnjak za bezbjednost, ističe da je BiH prva zemlja na zapadnom Balkanu koja je u protekle četiri godine u izvještajima upućenim Stejt departmentu i Evropskoj komisiji ocijenjena kao zemlja koja ima efektivne kapacitete i mogućnosti za sprečavanje eventualnog razvijanja nasilnog ekstremizma. On ističe da je to dijelom pokazano i poslije terorističkih napada u Butmiru i Zvorniku, kao i na Ambasadu SAD u Sarajevu.
"Kada, na primjer, ljudi koji su se vratili sa stranih ratišta odsluže zatvorske kazne s njima niko ništa ne radi. Njima se moraju pružiti programi da im se pomogne kako bi ponovo mogli biti članovi bh. društva da ne bi postali ponovo ono zbog čega su bili u zatvoru", ističe on.
I Denis Hadžović, direktor Centra za bezbjednosne studije iz Sarajeva, navodi da su najmanji problem policijske strukture i obavještajna zajednica. "Puno veći izazov je cijeli sistem - uspostaviti obrazovne ustanove, socijalne programe i slične institucije da se tim ljudima pomogne. Mislim da ponajviše nedostaje političke volje da se sistem tako ustroji", smatra on.