Teški oblici oboljenja od nove gripe i smrtnih slučajeva su očekivani i s povećanjem broja zaraženih virusom H1N1 i njihov broj biće u porastu, izjavila je Jelena Ravlija, šef Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.
Ona u intervjuu za "Nezavisne" kaže da naučnici istražuju ovaj virus i da još nije u potpunosti razjašnjeno zbog čega i kod mladih i zdravih ljudi on izaziva teška oboljenja.
"Mladi ljudi burno reaguju na nešto što je nepoznato i to je jedno od objašnjenja znanstvenika zašto se teža klinička slika javlja kod mladih", kazala je Ravlija.
Dodala je kako se u nekim slučajevima komplikacije jave na početku, a u nekim kasnije ili se nikako ne jave.
Glavni federalni epidemiolog je navela i da je u domovima zdravlja samo za sedam dana bilo više od 4.700 pacijenata sa simptomima sličnim gripi ili gripom, te da je u porastu i virusna upala pluća.
NN: Posljednjih dana povećan je broj težih oboljenja, a registrirani su i smrtni slučajevi.
RAVLIJA: Ovo je očekivani tijek nove gripe. Za očekivati je i registriranje teških slučajeva osobito ako se radi o osobama koje imaju neko oboljenje odranije, u prvom redu bolesti pluća. Kako bude rastao broj oboljelih, treba računati s porastom srednje teških i teških slučajeva. Kod nekih slučajeva vrlo brzo se razvije zatajenje pluća i to u početnoj fazi, dok se kod drugih komplikacije jave kasnije ili se nikako ne jave. Nažalost, dešavaju se i smrtni slučajevi i dešavaće se.
NN: Ali posljednje dvije osobe s težom kliničkom slikom su mladi ljudi koji ranije nisu imali oboljenja?
RAVLIJA: Podaci govore da težu kliničku sliku imaju mladi, zdravi ljudi. Osobito generacije koje se nisu imali prilike sresti s virusom sličnog sastava virusu H1N1. Mladi ljudi burno reaguju na nešto što je nepoznato i to je jedno od objašnjenja znanstvenika zašto se teža klinička slika javlja kod mladih.
NN: Kako se može prepoznati da li će se osobi zaraženoj od blažeg oblika gripa razviti u teški oblik koji može biti fatalan?
RAVLIJA: Postoje ove rizične kategorije koje sam već nabrojala. Ukoliko pacijent ima gripu tri dana bez dodatnh komplikacija, onda ljekari savjetuju kućno liječenje i to je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Novi virus nije dovoljno poznat i zato je i predmet istraživanja. Teško je predvidiv.
NN: Koje su grupe najugroženije?
RAVLIJA: Kod ranijih oboljenja rizične skupine su bili kronično oboljeli, stariji i mala djeca. Kada govorimo o novom virusu, rizične skupine u prvom redu su trudnice, mala djeca ispod dvije godine i pretile osobe. Pretilost jest faktor rizika koji pokazuje da doprinosi težoj kliničkoj slici.
NN: Činjenica je da je broj oboljelih u stalnom porastu. Da li možemo govoriti o iznimnom povećanju broja oboljelih u FBiH?
RAVLIJA: Točno je da su aktivnosti gripe pojačane, ali isto tako ne iznenađuje broj oboljelih s kojim sad izlazimo. Od konca oktobra povećana je aktivnost gripe što bilježimo na temelju broja posjeta liječnicima, izostancima iz škola. Neke zemlje u Evropi pa i šire prijavljuju lagani pad s procjenom da bi narednog mjeseca opet moglo doći do porasta. FBiH je i dalje u toj uzlaznoj liniji.
NN: U kojim kantonima je najveći broj oboljelih?
RAVLIJA: Najveći broj oboljelih je u Kantonu Sarajevu, što je i razumljivo, zatim u Hercegovačko-neretvanskom, Tuzlanskom, a onda i Zapadnohercegovačkom kantonu. U ostalim kantonima uglavnom imaju sporadično jedan do dva slučaja. Što se tiče klinički postavljene dijagnoze, od 15. do 22. novembra imali smo 4.711 pacijenata, od kojih je njih 3.826 bilo s bolestima sličnih gripi i 885 s gripom. Imamo i evidentan porast virusne upale pluća.
NN: Da li FBiH prijeti epidemija i u kojoj smo sad fazi?
RAVLIJA: Ova gripa ima takav geografski raspored za koji ne možemo reći da je ravnomjeran. Do sada na temelju praćenja broja slučajeva nemamo elemanata za proglašavanje epidemije ni na općinskom niti na regionalnom nivou. Ukoliko dođe do iznenadnog poratsa broja oboljelih u jednoj općini, to će biti razlog za proglašenje epidemije.
NN: Jesu li svi pacijenti za koje postoji sumnja da boluju od novog gripa podložni testiranju?
RAVLIJA: Nema potrebe da svi budu testirani. U početku smo testirali sumnjive da bismo znali u kojim područjima je virus nastanjen. Sada testiramo srednje teške i teške slučajeve.
Moć vakcine nije dovedena u pitanje
NN: Da li građanima i dalje preporučujete vakcinaciju protiv nove gripe uprkos novim primjerima negativnih reakcija?
RAVLIJA: Veliki broj ljudi u svijetu je primio vakcinu. Nema elemenata da sumnjamo u sigurnosni profil cjepiva. Bolje mjere od cijepljenja nema. Ove promjene koje se dešavaju su male antigene promjene. Na sreću, nisu tako opsežne da bi dovele u pitanje moć vakcine. Istina, svako cjepivo sa sobom nosi i nuspojave. Do sada vakcina ima dobar sigurnosni profil.
NN: Ko će biti prioritet za vakcinaciju?
RAVLIJA: To su zdravstveni djelatnici, kao i profesije koje su najizloženije. Ukoliko nam obole liječnici s prve linije, dovodi se u pitanje zdravlje populacije, zatim uposlenici u vodoopskrbi i elektrosistemu. Druga kategorija su kronično oboljeli bez obzira na dob. I tu ćemo sukcesivno cijepiti. Sigurno je da će cjepivo prije dobiti liječnik u Hitnoj pomoći nego ja u javnom sektoru.