SARAJEVO, BANJALUKA, MOSTAR - Posjeta BiH hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i njegovi izgovoreni stavovi posljednjih dana izazvali su određene kontroverze u našoj zemlji i među političkim faktorima, što samo potvrđuje sveprisutni nedostatak povjerenja među narodima u BiH.
U najkraćem, nije potpuno jasna pozadina novog zaokreta u hrvatskoj politici prema našoj zemlji (ponovno insistiranje na ustavnim promjenama i federalizaciji BiH), makar zvanični Zagreb odnose sa zvaničnim Sarajevom stavlja u vrh svojih vanjskopolitičkih prioriteta.
No, sada bi kontroverze mogli izazvati Plenkovićevi stavovi izrečeni pred njegov dolazak u Sarajevo. Naime, hrvatski premijer je posebno apostrofirao "neravnopravnost Hrvata i iseljavanje jedne četvrtine ovog konstitutivnog naroda iz BiH", no pritom nije naveo prave uzroke tih trendova, niti je, također, postavio pitanje da li isti takav osjećaj prevladava i među druga dva naroda, u zavisnosti od dijela države u kojem žive.
Vehid Šehić, bivši sudija i član bivše nezavisne ekspertne grupe za reformu Ustava FBiH, kaže kako Plenković treba jasno reći misli li na institucionalnu ugroženost (preglasavanje, izbor člana Predsjedništva), ili nešto drugo.
"BiH napuštaju svi građani, a najviše oni koji imaju putovnicu, i to upravo zbog ovakvih politika. Mislim da se to radi na neprincipijelan način jer, evo, treba, recimo, posjetiti i Livno, Kanton 10, pa vidjeti kako je tamo predstavnicima Srba i Bošnjaka", kaže Šehić.
On zaključuje da participiranje Hrvata u institucijama BiH "nije ni približno teoriji o ugroženosti naroda", te navodi da mnogi podaci koje iznose političari ne odgovaraju istini.
Mile Dmičić, profesor ustavnog prava iz Banjaluke, podsjeća da je institut konstitutivnosti uspostavljen odlukom Ustavnog suda BiH, te se tiče sva tri državotvorna naroda na teritoriji cijele BiH.
"Ravnopravnost hrvatskog i bošnjačkog naroda je predviđena u okviru Vašingtonskog sporazuma, na osnovu kojeg je uspostavljena FBiH, koja je zajedno sa RS verifikovana Dejtonskim sporazumom. U Aneksu 4 ovog sporazuma definisano je da hrvatski narod ravnopravno učestvuje u organima i institucijama BiH i entiteta", kaže Dmičić, te zaključuje da su Hrvati u potpuno ravnopravnom položaju s ostala dva naroda, ali da to nisu Srbi u četiri kantona u FBiH "u kojima nemaju pravo na svoj jezik".
Suprotan stav od ovog zastupa Mile Lasić, univerzitetski profesor iz Mostara, također član nekadašnje ekspertne grupe za reformu Ustava FBiH, koji zaključuje da se nova hrvatska vlada "zapravo pravi važna govoreći o stvarima koje nadilaze njihove mogućnosti".
"BiH niko ne može pomoći sve dok njene elite govore gluposti o BiH i njenom evropskom putu. Sada je riječ o tome da je Hrvatska vjerojatno dobila signal da govori u ime onih koji čine grupu zemalja pojačane medijacije prema BiH", ističe Lasić.
Navodi da, u tom slučaju, sve ovo što govore hrvatski zvaničnici ima svoju težinu. I obrnuto.
"Šansa za ustavni preustroj BiH postoji jedino ako Hrvatska ne govori u svoje ime, već u ime zemalja pojačane medijacije i u dosluhu s američkom administracijom", zaključuje Lasić.
SDP: Plenkovićeve poruke nedobronamjerne
Poruke o načinu na koji bi trebalo mijenjati Ustav i Izborni zakon BiH, upućene od strane Andreja Plenkovića, novog premijera Hrvatske, SDP BiH smatra neprihvatljivim i nedobronamjernim prema BiH i svim njenim građanima, navode iz ove partije. U saopćenju SDP-a, između ostalog, poručuje kako BiH "ne može biti etnički podijeljena", već da su zemlji potrebne promjene "u skladu s temeljnim evropskim vrijednostima, koje nisu dalja teritorijalno-etnička segregacija i stvaranje nejednakosti među građanima".