SARAJEVO - Sud u austrijskom gradu Kornojburgu odredio je u petak ekstradicijski pritvor bivšem generalu Armije RBiH Jovanu Divjaku, koji je uhapšen u četvrtak uveče na aerodromu u Beču po potjernici Srbije, koja ga tereti za ratni zločin.
Pritvor je za sada određen na 14 dana, te se očekuje žalba Divjaka na tu odluku, potvrdila je portparol suda u Kornojburgu Krista Zemanek.
Ministarstvo pravde BiH do petak kasno popodne nije bilo odlučilo hoće li od austrijskih vlasti tražiti izručenje Divjaka BiH, jer čekaju od Ministarstva pravde Austrije zvaničnu informaciju o Divjakovom hapšenju. Uz to čekaju i dopunu prijedloga Tužilaštva BiH da se uputi molba za izručenje. Tužilaštvo BiH od 2006. godine vodi istragu o ovom slučaju, gdje je među 15 osumnjičenih i Divjak.
Divjaka Srbija tereti za zločin u slučaju "Dobrovoljačka" kada je u maju 1992. godine u sarajevskoj ulici Dobrovoljačka došlo do napada na konvoj JNA prilikom njenog povlačenja iz glavnog grada BiH.
Kako su prenijele agencije, portparol MUP-a Austrije Rudolf Golia potvrdio je da je Divjak uhapšen na bečkom aerodromu "Schwechat" prilikom ulaska na teritoriju Austrije, a da je sud u Kornojburgu naložio njegovo hapšenje na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisala Srbija. Portparol Državnog tužilaštva suda u Kornojburgu Fridrih Kel kazao je da je sud informisao srbijanske vlasti i da one sada moraju proslijediti dokumenta Austriji na osnovu kojih sudija treba da odluči postoji li osnov za izricanje odluke o ekstradiciji.
U Ministarstvu pravde BiH kažu da nemaju zvaničnu informaciju da je Divjak uhapšen zbog "Dobrovoljačke", te da osnova za izručenje treba da bude rješenje Tužilaštva BiH o pritvoru.
"Od momenta kada nas Ministarstvo pravde Austrije obavijesti da je Divjak uhapšen imamo 30 dana roka da zahtijevamo izručenje. Iz Tužilaštva BiH dobili smo akt u kojem predlažu upućivanje molbe za izručenje BiH na osnovu istrage koju vode, ali je taj akt nepotpun i tražićemo dopunu. Nema potrebe sada zvati Ministarstvo pravde Srbije kada ne znamo zvanično ni da li je u pitanju 'Dobrovoljačka'", rekao je sekretar Ministarstva pravde BiH Jusuf Halilagić.
U ovom ministarstvu su podsjetili da je sa Srbijom u februaru prošle godine potpisan sporazum po kojem su državljanstvo i mjesto prebivališta ključni element na osnovu kojeg se određuje gdje će isti predmet biti procesuiran, ali da je svaki sporazum više deklarativnog karaktera i ne predviđa superviziju ni sankcije.
Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, rekao je da nisu donijeli rješenje o pritvoru kao jednom od elemenata u zahtjevu za izručenje, jer je Divjak bio dostupan organima, te da ne vjeruje da će takvo rješenje biti doneseno.
Kazao je da se ne može reći kada će biti donesena sudijska odluka o predmetu "Dobrovoljačka", o kojem se istraga vodi i u Beogradu. Na pitanje zašto istraga u Tužilaštvu BiH još nije završena, Grubešić je odgovorio da je odjel za ratne zločine osnovan 2006. godine, 13 godina nakon što se desila "Dobrovoljačka", i da sama činjenica da 13 godina nije riješen govori da je složen.
Zbog "Dobrovoljačke" je prije godinu dana po potjernici Srbije u Londonu uhapšen i bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i nakon višemjesečnog sudskog postupka u Velikoj Britaniji odbijen je zahtjev Srbije za Ganićevo izručenje toj zemlji.
Zbog Divjakovog hapšenja u petak je u Sarajevu preko puta Ambasade Austrije u BiH, a potom i u blizini Ambasade Srbije u BiH protestovalo oko 200 bh. građana u znak podrške Jovanu Divjaku.
Sulejman Redžić, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99", istakao je da je došao da izrazi intelektualni i akademski protest za "ovo negrađansko djelo prema Divjaku". Naglasio je da je država BiH u slučaju "Dobrovoljačka" pala na ispitu, te da njeno pravosuđe nije završilo posao.
"Zato očekujemo nove slučajeve. Apelujemo da organi vlasti BiH i diplomatska mreža učine sve da se završi proces 'Dobrovoljačka'. Apelujemo na vlast BiH da učini sve kako bi dokazali nevinost samog procesa 'Dobrovoljačka' i samog Divjaka. On je nagrađen kao borac za BiH i dokazani je antifašista", dodao je Redžić.
Podršku Divjaku dali su i stipendisti Udruženja građana "Obrazovanje gradi BiH", čiji je Divjak osnivač i direktor, noseći transparente podrške "čika Jovi".
Sarajlija Ahmo Bogilović kaže da je sramota što na protest nije došlo više građana.
"Divjak je pravedan čovjek. Sramota je što Srbija radi šta hoće, umjesto da se postidi onoga šta je uradila u BiH. Međunarodna zajednica ostala je nijema na genocid u Srebrenici, a omogućava hvatanje naših ljudi koji su branili BiH", kazao je Bogilović.
Okupljeni građani su se na putu od austrijske do srbijanske ambasade zadržali kratko pred zgradom Predsjedništva BiH i tada je bio obustavljen saobraćaj. S obzirom na to da im policija nije dozvolila prilaz pred samu zgradu Ambasade Srbije, nastavili su protestnu šetnju kroz centar grada. Nije bilo zvaničnog organizatora protesta, već su se građani, kako su rekli, okupili nakon poziva putem društvene mreže Fejsbuk i jer su iz medija čuli za skup. Protest pred Ambasadom Srbije bio je očekivan u 12 sati, sat prije okupljanja pred Ambasadom Austrije, ali se tada pojavila jedna Sarajka. Pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i MUP-a Kantona Sarajevo obezbjeđivali su skup u kojem nije bilo incidenata.
Zahtjev Srbije
Ministarstvo pravde Srbije saopštilo je u petak da će zatražiti od Austrije izručenje bivšeg generala AR BiH Jovana Divjaka, potvrđeno je Srni u Ministarstvu pravde Srbije.
Kako je rečeno, Biro Interpola u Beču obavijestio je beogradski Interpol da je Divjak uhapšen u Austriji na osnovu srpske potjernice.
"Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević i glavni državni tužilac BiH Milorad Barašin čuli su se jutros povodom slučaja 'Dobrovoljačka ulica' i hapšenja generala Jovana Divjaka u Beču", izjavio je u petak portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić.
Naglasio je i da srpsko tužilaštvo u petak nije dobilo nijedan zvaničan dokument o hapšenju Divjaka.
Biografija
Jovan Divjak rođen je 11. marta 1937. godine u Beogradu, gdje je završio Vojnu akademiju. Predavao je u Vojnoj školi u Sarajevu. Rat 1992. godine zatekao ga je na dužnosti oficira u Štabu Teritorijalne odbrane BiH. Napustio je JNA i pridružio se Armiji RBiH i postao brigadni general i pomoćnik načelnika Glavnog štaba ARBiH. Čin generala vratio je 1997. godine tadašnjem predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću, a obrazloženje je dao u pismu u kojem je kao jedan od razloga naveo "javno iznesene sudske dokumente iz kojih se vidi da su pojedini pripadnici Armije RBiH brutalno ubijali civilno stanovništvo u Sarajevu".
Prvi je državljanin BiH nosilac najvišeg francuskog odlikovanja, Ordena Legije časti, koje je dobio 2001. godine. Osnivač je Udruženja "Obrazovanje gradi BiH", koje stipendira mlade.
Diplomatska nota nije stav MIP-a
Ana Trišić-Babić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, izjavila je da diplomatska nota koju je ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj uputio Ambasadi Srbije u BiH povodom hapšenja osumnjičenog za ratne zločine u Dobrovoljačkoj ulici Jovana Divjaka, a kojom se miješa u pravosudni sistem druge zemlje, nije stav MIP-a.
"Diplomatska nota u kojoj se kaže da ovakav stav vlasti Srbije ne doprinosi konstruktivnom jačanju dobrosusjedskih odnosa između dvije zemlje, nije stav MIP-a BiH, već njegov privatni stav", navela je Trišić-Babićeva.
Ona je dodala da se Alkalaj, po ko zna koji put, zloupotrebom funkcije koju obavlja u Savjetu ministara BiH, miješa u pravosudni sistem druge zemlje, ali i krši međunarodnu obavezu o saradnji sa nadležnim institucijama po pitanju osumnjičenih za ratne zločine.
Trišić-Babićeva navodi da Alkalaj, koji nije na isti način pozdravio konstruktivan stav Srbije u slučaju "Purda", isključivo djeluje po dnevnopolitičkim zahtjevima sarajevske političke kuhinje.
Reagujući na Alkalajevu diplomatsku notu, ona je naglasila da svako ko je optužen za ratne zločine mora imati priliku da dokaže svoju nevinost za šta postoji jasno uređen međunarodnopravni sistem.
U FBiH ogorčeni
Hapšenje Jovana Divjaka, penzionisanog generala Armije BiH, u Austriji naišlo je na ogorčenje među političkim partijama i nevladinim organizacijama u FBiH.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović najavili su da će učiniti sve da se general Divjak što prije vrati u Sarajevo.
Komšić je ocijenio da u Srbiji postoje snage koje žele destabilizovati BiH, dok Izetbegović smatra da ovaj slučaj izlazi iz pravog okvira.
I Sadik Ahmetović, ministar bezbjednosti BiH, ogorčen je hapšenjem, a izjavio je da je krajnje vrijeme da srbijansko pravosuđe dostavi bh. institucijama spisak naših državljana koje tereti da su počinili ratne zločine.
SDP BiH najoštrije je osudio ovo hapšenje, koje je nazvao "političkom, policijskom i obavještajnom provokacijom BiH od strane Srbije".
Ovo hapšenje, smatraju u SDP-u, ujedno je "udar na BiH i na svakog čovjeka koji u njoj živi".
Izražavajući iznenađenje i ogorčenje zbog hapšenja Divjaka, iz SDA pozivaju vlasti Srbije da povuku zahtjev za hapšenje i da ovaj i svi drugi slučajevi budu rješavani u duhu sporazuma između dvije zemlje.
I iz Stranke za BiH stižu najoštrije osude, uz konstataciju da se tu radi o "još jednom pokušaju Srbije da revidira karakter rata u BiH".
Iz Saveza za bolju budućnost su saopštili da je krajnje vrijeme "da vlasti u BiH, koje su dosad indolentno posmatrale progon branilaca, iskoriste mehanizme države i zaštite najbolje sinove BiH od terora Miloševićevih metoda".
"Zbog hapšenja Divjaka zvanični Beograd je pokazao svoje pravo lice", reakcija je Saveza za bolju budućnost.
Socijaldemokratska unija BiH saopštila je da hapšenje Divjaka predstavlja "još jedan atak zvaničnog Beograda na časnu i ustrajnu borbu svih pripadnika Armije BiH".
Stranka dijaspore BiH zatražila je od međunarodne zajednice, a posebno od Vlade Austrije, da odmah pusti na slobodu Divjaka, a hapšenju se usprotivio i Demokratski omladinski pokret.
Nedžad Ajnadžić, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo i bivši general Armije BiH, ne misli da je Divjak odgovoran za bilo kakav zločin.
"Istinske patriote BiH ne bi trebalo da budu zadržavane na međunarodnim aerodromima sada kada imamo viznu liberalizaciju", kazao je Ajnadžić.
I Koordinacioni odbor boračkih organizacija, saveza i udruženja u FBiH izrazio je ogorčenje i nezadovoljstvo zbog hapšenja generala Divjaka, ocijenivši taj postupak "pokušajem izjednačavanja agresora i branilaca BiH". Iz Udruženja penzionera vojnih osiguranika u FBiH su poručili da je Divjak "dokazani patriot, borac za suverenu BiH".
U RS pozdravili hapšenje
Predstavnici većine političkih partija i nevladinih organizacija iz RS pozdravili su hapšenje Jovana Divjaka, penzionisanog generala Armije BiH.
Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je da je Divjak trebalo davno da bude uhapšen i izrazio nadu da je Tužilaštvo Srbije ovog puta spremno za ovaj slučaj.
"Neka je uhapšen. Evidentni su zločini koje je počinio Divjak i ostali u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu", rekao je Dodik.
Slavko Jovičić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, izrazio je spremnost da protiv Divjaka svjedoči na sudu.
Simo Tuševljak, koordinator tima MUP-a RS za istraživanje ratnih zločina, izrazio je očekivanje da će Tužilaštvo BiH konačno podići optužnicu za zločin u Dobrovoljačkoj ulici "i da će se lica odgovorna za ta stravična dešavanja, a koja su u BiH, naći u pritvoru".
Staša Košarac, šef Koordinacionog tima RS za traženje nestalih lica i istraživanje ratnih zločina, takođe je pozdravio hapšenje Divjaka i izrazio očekivanje da će narednih dana biti uhapšen Jusuf Pušina i ostali osumnjičeni za događaje u Dobrovoljačkoj.
I Janko Velimirović, direktor Centra RS za istraživanje ratnih zločina, smatra da će hapšenje Divjaka ubrzati otvaranje predmeta "Dobrovoljačka".
"PDP smatra da će lica koja su činila zločine nad Srbima u Dobrovoljačkoj i 'tuzlanskoj koloni', kao što je general Divjak, doći pred lice pravde", rekao je potpredsjednik ove stranke Branislav Borenović.
Predstavnici udruženja veterana iz RS najavili su da će tražiti ostavku Vladimira Vukčevića, glavnog tužioca Srbije za ratne zločine, ako i Divjak ne bude procesuiran za zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Pantelija Ćurguz, predsjednik BORS-a, rekao je da je sazrelo vrijeme da Vukčević podnese ostavku nakon puštanja na slobodu Ilije Jurišića, Ejupa Ganića i Tihomira Purde.
Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila pozdravio je hapšenje Divjaka, ali i dodao da ne vjeruje da će ga Tužilaštvo Srbije procesuirati.
Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS, ocijenio je da, ako Srbija pusti na slobodu Divjaka, u tom slučaju mora raspustiti Tužilaštvo za ratne zločine. Savez organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida RS je, takođe, pozdravio hapšenje Divjaka, ali i izrazilo ogorčenje zbog toga što to nije ranije učinjeno.
Dušan Kovačević, general JNA u penziji, izjavio je da je napad na vojnike JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu klasični teroristički čin, te da je jedan od najodgovornijih za stravična dešavanja i Divjak.
A, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da tek treba vidjeti šta će odlučiti austrijski sud u slučaju Divjaka, te istakao da treba pitati šta je sa Srbima koji su bez argumenata na hrvatskim optužnicama.