SARAJEVO - Zakon o gasovodu Južna interkonekcija BiH - Republika Hrvatska usvojen je u Parlamentu FBiH, a da bi došlo do realizacije ovog projekta neophodno je sprovesti proceduru sklapanja međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske, a što će, s obzirom na političku situaciju, sigurno potrajati.
Naime, zakon je u Parlamentu FBiH usvojen preglasavanjem HDZ-a, koji bi sada u Savjetu ministara BiH trebalo da pristane i pokrene proceduru zaključivanja međunarodnog ugovora, što je teško očekivati.
"Kad pogledamo političku situaciju nije realno da će Južna interkonekcija biti brzo, ali ako gledamo potrebe za diversifikacijom izvora snabdijevanja i sigurnost snabdijevanja onda je hitno", rekao je Almir Bečarević, energetski stručnjak.
Što se tiče same procedure zaključivanja međunarodnog ugovora, odluku o pokretanju te procedure na prijedlog Savjeta ministara BiH treba da donese Predsjedništvo BiH. Poslije toga, formira se komisija koja će voditi pregovore, a zavisno od slučaja do slučaja, ti pregovori mogu trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Kada se završe pregovori, delegacija Predsjedništvu BiH i Savjetu ministara BiH dostavlja izvještaj o pregovorima, a Ministarstvo spoljnih poslova BiH i tekst međunarodnog ugovora. Dalje, procedura podrazumijeva da se odredi potpisnik ugovora, a delegacija BiH, kada ga potpiše, taj ugovor šalje Ministarstvu spoljnih poslova, koje ga u nacrtu dostavlja Savjetu ministara BiH. Poslije toga Savjet ministara BiH utvrđuje prijedlog tog međunarodnog ugovora i dostavlja ga Predsjedništvu BiH, koje na kraju taj ugovor, radi dobijanja prethodne saglasnosti, šalje Parlamentarnoj skupštini BiH. Po dobijenoj saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH, međunarodni ugovor ratifikuje Predsjedništvo BiH, a odluku o ratifikaciji potpisuje predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Osim problema sa procedurom sklapanja međunarodnog sporazuma, dodatni problem moglo bi biti i to što su Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, još ranije rekli da neće biti ni istočne ni južne interkonekcije bez usvajanja zakona o gasu na nivou BiH. Taj zakon je upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH, ali nije realno da u skorije vrijeme dođe na dnevni red. Osim Predsjedništva, i iz Republike Srpske u nekoliko navrata rekli su da bez istočne neće biti ni južne interkonekcije.
"Ako Predsjedništvo BiH bude istrajavalo na tom stavu - onda i tu, realno, imamo problem", rekao je Bečarević za "Nezavisne".
U slučaju da kompletna procedura zaključivanja međunarodnog ugovora prođe bez problema, postavlja se pitanje ko će finansirati taj projekat. Vrijednost ovog projekta prije više od 10 godina procijenjena je na 100 miliona evra, međutim sada to bi koštalo između 150 i 170 miliona evra i to bez rekonstrukcije gasovoda od Zenice do Sarajeva, što će koštati dodatnih oko 50 miliona evra, a što je neophodno uraditi jer postojeći gasovod ne može da radi na danas projektovanim pritiscima.
"Problem je što Evropa više ne finansira gasne projekte, oni finansiraju sada hidrogen projekte. Tačnije, kroz te cijevi ide i gas, ali mora sistem biti spreman za hidrogen do 2050. godine. Gasovod od Zenice do Sarajeva se isto mora rekonstruisati jer je star više od 40 godina, dva puta je već amortizovan i ide ka svom smiraju te ne može odgovoriti onome što Južna interkonekcija traži", rekao je Bečarević.
Južna interkonekcija podrazumijeva spajanje BiH na LNG terminal na hrvatskom ostrvu Krk. Dionica od Hrvatske do ulaza u BiH podrazumijeva izgradnju gasovoda od Dugopolja do Zagvozda ukupne dužine 52 kilometra i dionicu od Zagvozda do Imotskog dužine 22 kilometra. Gasovod u BiH ukupne je dužine 169 kilometara, a podrazumijeva dionicu od Imotskog preko Posušja do Novog Travnika sa krakom za Mostar. Prvobitne procjene interkonekcije bile su do 1,5 milijardi kubnih metara godišnje. Trenutno, BiH troši oko 300 miliona kubnih metara plina godišnje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.