BRISEL - Tokom hladnog rata NATO nije imao nijednu vojnu operaciju, što u toj alijansi vide kao konačni cilj svake vojne organizacije - očuvati mir i bezbjednost bez ijednog ispaljenog metka.
Nakon završetka hladnog rata i blokovske podjele svijeta u Evropi ponovo dolazi do porasta nestabilnosti, prvo kroz ratove u bivšoj Jugoslaviji, a onda i nakon 11. septembra 2001. na Bliskom istoku, što je jedan od uzroka velikog migracionog talasa ka Evropi koji je započeo nedugo nakon rata u Iraku.
Sve to dovelo je i do promjene uloge Alijanse nakon hladnog rata, a prvo veliko iskušenje NATO doživljava upravo na Balkanu, gdje je 1994. učestovao u prvom oružanom sukobu u svojoj istoriji, kada su NATO avioni oborili četiri aviona Vojske Republike Srpske.
IFOR je bila prva velika NATO mirovna misija u njenoj istoriji i dovela je do mirovne operacije i stabilizacije prilika u BiH 1995. i 1996. godine.
Nakon samo godinu dana, misija je uspješno okončana, a odmah nakon toga formirana je druga NATO misija SFOR, koja je brojala 30.000 NATO vojnika i vojnika partnerskih zemalja, što je dvostruko manje od prvobitno angažovanog broja u BiH u misiji IFOR.
NATO se angažovao i u ratu u Jugoslaviji 1999. godine, a ta misija je do danas za brojne analitičare ostala kontroverzna. Misija KFOR na Kosovu, koja je nastala nakon bombardovanja, najduža je aktivna vojna operacija Alijanse u istoriji.
Nakon napada Al Kaide na Ameriku, NATO je 2001. proveo svoju prvu antiterorističku operaciju u istoriji, angažovanjem sedam NATO radarskih aviona AWACS koji su pomogli u patroliranju nebom iznad SAD.
Ovo je bilo prvi put da su vojna sredstva NATO-a raspoređena kao podrška operaciji iz člana 5. Povelje Alijanse o uzajamnoj ispomoći u slučaju napada.
Iste godine NATO se angažovao u Sjevernoj Makedoniji da bi pomogao stabilizaciji etničkih prilika u toj zemlji, a tokom iračkog rata 2003.
NATO je bio angažovan u izviđačkim aktivnostima s ciljem zaštite bezbjednosti u Turskoj.
Malo ljudi zna da je NATO bio angažovan i na sportskim priredbama, kao, na primjer, kada je na zahtjev Vlade Grčke NATO garantovao bezbjednost tokom Olimpijskih igara u toj zemlji.
Ovo je, inače, bila prva operacija NATO-a u istoriji na teritoriji jedne zemlje članice. NATO je u više navrata bio angažovan i na pružanju humanitarne pomoći, aktivnostima suzbijanja ilegalnih migracija i obezbjeđivanju slobodne plovidbe na otvorenim morima širom svijeta.
NATO operacija u BiH je, prema ocjenama mnogih stručnjaka, bila jedna od najuspješnijih mirovnih operacija u istoriji. Ukoliko međunarodne trupe budu obezbjeđivale mir u Ukrajini nakon završetka rata, sigurno će neka od iskustava biti primijenjena na toj teritoriji. Iako je izvjesno da u toj mirovnoj operaciji neće učestvovati NATO kao organizacija, jer bi se tome protivila Rusija, sasvim je sigurno da će biti korištena NATO organizacija, vojna filozofija i komandna struktura. Slično kao i s misijom EUFOR u BiH, koja nije NATO misija, ali se u svemu oslanja na NATO, od organizacije, postojeće NATO infrastrukture i načina organizovanja, upravljanja i komandovanja.
Iako je NATO najveći dio vojnih poslova prepustio evropskoj misiji, ipak je NATO i dalje održao prisustvo u BiH, što je definisano i rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN, u kojima se eksplicitno spominje NATO prisustvo.
Jedna od najvećih tekovina NATO-a koja bi vjerovatno preživjela i samu organizaciju je koordinacijski pristup koji je uspio tridesetak heterogenih zemalja različite veličine, snage, tradicija i vojnih struktura uklopiti u jednu strukturu koja je sposobna ispuniti svaku misiju.
Čak i oni koji NATO ne smatraju prijateljskom organizacijom često priznaju da je to jedini političko-vojni savez koji je uspio stvoriti tako visok nivo interoperabilnosti i ujedinjene komande među toliko raznolikih zemalja. NATO ima standardizovane procedure, zajedničku obuku, zajedničku logistiku i integrisane komandne strukture, a sve uz poštovanje nacionalnog suvereniteta - svako može da se pridruži Alijansi ko to demokratski želi, i da je napusti, ako to demokratski želi.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.