DOBOJ – Ukoliko sve bude teklo po planu, gradilišta širom Bosne i Hercegovine na Koridoru Vc, 2030. godine trebalo bi postati moderan i frekventan auto-put koji će povezivati tri zemlje Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Dok je Mađarska svoj dio posla već završila, Hrvatska privela kraju, Bosna i Hercegovina je negdje na pola puta.
Ekipa "Nezavisnih novina" posjetila je obilaznicu oko Doboja koja sa svojom dužinom od 5,5 kilometara predstavlja najkompleksniiju dionicu za izvođenje radova u inženjerskom smislu zbog veoma zahtijevnog terena i loših geoloških uslova.
Pogledajte video:
"Ova dionica kreće od mosta Kostajnica na sjeveru, pa sve do kraja tunela Putnikovo brdo 2 na jugu. Sa sjeverne strane je već spojena na prvu dionicu koridora Vc koja je već u eksploataciji, petlja Rudanka – petlja Tovira, a sa južne se veže na dionicu koja je u izgradnju Medakovo – Putnikovo brdo. O kompleksnosti ove dionice najbolje govori podatak je otprilike 45 odsto ukupne dužine predmetne dionice u objektima", kažu iz "Integral Inženjeringa".
Kako navode, rad u tunelima Putnikovo brdo 1 i Putnikovo brdo 2, predstavlja najveći izazov i sam po sebi je veoma nepredvidiv.
"Dužina koraka napredovanja i tip podgrade zavise od geologije koja se kontroliše na dnevnom nivou. Radovi se izvode u skladu sa NATM koja podrazumijeva promjenu podgradnog sistema i koraka napredovanja u skladu sa geološkim uslovima na terenu. Ukupna dužina tunela koji se trebaju iskopati je otprilike 3.610,4 metara (oba tunela sa odvojenim tunelkim cijevima). Do sada je iskopano 57 odsto dužine tunela Putnikovo brdo 1 ili 1.247 metara ukupne dužine tunela Putnikovog brda 1", kažu oni za "Nezavisne novine".
Na početku ove dionice nalazi se most Kostajnica dužine 328 metara.
"On će premostiti rijeku Bosnu i magistralni put M17. Do sada je na mostu Kostajnica urađeno više od 93 odsto radova. Trenutno se izvode radovi na zamjeni ležišta na desnom mostu i pripremi objekata za završne faze rada", kažu iz "Integral Inženjeringa".
Prirodnu uvalu između dva brda premostiće vijadukt Putnikovo brdo dužine 288 metara koji se nalazi između tunela Putnikovo brdo 1 i Putnikovo brdo 2.
"Do sada su na vijaduktu završena sva stubna mjesta i u toku je izrada rasponske konstrukcije, procentualno gledano urađeno je 45 odsto objekta. Trenutno se izvode radovi na izradi rasponske konstrukcije na desnom objektu", kažu oni.
Da bi se ova dionica kompletirala, iz "Integrala" kažu da je potrebno dovesti i ugraditi preko 400.000 m3 nasipnog materijala, 100.000 m3 krupnog kamena za zatrpavanje starih korita, iskopati i odvesti na trajne deponije više od 1.700.000 m3 materijala iz iskopa, ugraditi više od 150.000 m3 betona, izbušiti i betonirati više od 13.000 m šipova za stabilizaciju kosina i za temeljenje objekata, te proizvesti i ugraditi 360.000 m2 asfalta,
"Radovi se trenutno izvode planiranom dinamikom. Na gradilištu je angažovano preko 250 radnika. Rad u tunelu je organizovan 24 sata bez prekida kako bi se ispoštovala zadana dinamika rada", navode oni.
Izgradnju Koridora Vc u Bosni i Hercegovini podržava Evropska banka za obnovu i razvoj, a Evropska unija za finansiranje koridora izdvojila je oko 870 miliona evra.
Koridor Vc čija izgradnja traje za sada više od dvije decenije, kada se završi, imaće brojne prednosti. Među najvažnijim je što će rasteretiti lokalne puteve i donijeti veću bezbjednost. Tu su svakako i mnogi ekonomski benefiti kao što su oni iz oblasti turizma, razvoja industrije, ali i bržeg protoka robe.
Investitor izgradnje Koridora Vc u Republici Srpskoj su "Autoputevi Republike Srpske", dok su u Federaciji BiH "Autoceste FBiH".
Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je izgradnja koridora Vc značajna za i ekonomiju i društvo, međutim ono što je štetno jeste što se izgradnja produžava da traje decenijama.
"Sama ta sporost izgradnje, način izgradnje nepovezanih dionica koje vrlo često čekaju godinama da budu puštene u promet čak i kada se završe ili se pojave problemi u samim tim konekcijama, petljama, zaobilaznicama, i imamo kilometre koji su izgrađeni, ali koji se ne koriste. Problem je i visina putarina, one su i dalje jako visoke. To je posebno problem za privredu, ali i same građane", kaže Gavran.
On dodaje da bi se trebala ubrzati izgradnja auto-puta, odnosno preostalih dionica koje bi trebale biti logički povezane.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.