BANJALUKA - Bh. političari uglavnom nisu zadovoljni nivoom imunitetne zaštite koju im nude nametnuti zakoni o imunitetu od strane visokog predstavnika.
Prema Ešdaunovim zakonima o imunitetu na nivou BiH, RS i FBiH, predstavnici zakonodavne vlasti uživaju imunitet od krivične i građanske odgovornosti, a izvršne vlasti samo imunitet od građanske odgovornosti. Međutim, u oba slučaja imunitet može biti primijenjen samo za period i u slučajevima koji se direktno tiču mandata nosioca funkcije, a o tome odlučuje nadležni sud.
Takođe, to znači da nijedan nosilac izvršne vlasti, poput premijera FBiH, RS, ili predsjedavajućeg Savjeta ministara, i ministara na svim nivoima, nema nikakav imunitet od krivične odgovornosti, već samo od građanske odgovornosti i to samo ako tako odluči nadležni sud.
Drago Kalabić, član SNSD-a i zamjenik predsjednika Ustavnopravne komisije bh. parlamenta, kaže da su političari u BiH danas "kao glineni golubovi izloženi hirovima predstavnika međunarodne zajednice". On smatra da danas u BiH političari ne uživaju "ni 'i' od imuniteta".
"Političari moraju biti podložni kritikama i spremni na procesuiranje, ali istovremeno obavljanje tog posla bez pravog imuniteta je tek onda pritisak na njih jer ne mogu obavljati svoj posao u punoj mjeri. To je kontraefekat i to je katastrofalno jer imate situaciju da vas iz međunarodne zajednice mogu pritiskati kad to zažele", smatra Kalabić. Kalabić ističe da u zemljama sa bogatom demokratskom tradicijom političari uživaju veliki imunitet da ne bi podlegli različitim pritiscima.
Iako Kalabić nije želio govoriti o tome šta bi to konkretno trebalo značiti za, na primjer, premijera FBiH Nedžada Brankovića protiv kojeg je nedavno podignuta optužnica, Kalabić je rekao da u krivično-procesno-materijalnom pravu postoje odredbe da se na okrivljenog ili osumnjičenog primjenjuje zakon koji je za njega povoljniji.
Šefik Džaferović, član SDA i predsjednik Ustavnopravne komisije Parlamentarne skupštine BiH, smatra da bi postojeći zakoni o imunitetu u BiH trebalo da budu dopunjeni, te da bi procedura u vezi sa dobijanjem i uživanjem imuniteta trebalo da bude ugrađena u zakon. Iako je odbio komentarisati šta bi te dodatne procedure u vezi sa imunitetom u praksi mogle značiti za premijera FBiH, rekao je da je stav SDA da bi to generalno značilo da režim imuniteta ne bi trebalo da bude primjenjivan retroaktivno. To, pak, u praksi znači da bi Branković uživao stari režim imuniteta, koji je bio mnogo širi i pružao mnogo veću zaštitu od federalnog zakona o imunitetu koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun.
I Velimir Jukić, član Ustavnopravne komisije ispred HDZ-a, smatra da imunitet nije adekvatno riješen, te da to treba riješiti kako je to urađeno i u EU.
"Čim prije to pitanje riješimo na taj način, bićemo bliže za jedan korak EU. Pitanje imuniteta tamo nije baš jedinstveno riješeno, ali isto tako treba naći rješenje koje je najraširenije u EU", smatra on.
Oleg Milišić, portparol OHR-a, rekao je da je OHR nametnuo zakone o imunitetu na sva tri nivoa vlasti u BiH, te da su oni i usvojeni u parlamentima BiH i FBiH, osim u Narodnoj skupštini RS, ali da su oni na snazi i u RS jer odluke visokog predstavnika imaju snagu zakona.
"Nametnutim zakonima postavljen je postupak za odbranu prava na imunitet pred sudom. To praktično znači da u krivičnim postupcima sud odlučuje o tome da li je dotična osoba počinila krivično djelo u skopu svoje službene dužnosti i stoga je zaštićena imunitetom", kaže Milišić.
Miroslav Mikeš, banjalučki advokat, kaže da je OHR-ov zakon donesen s namjerom da bude spriječeno pozivanje političara na imunitet za sve i svašta, poput, recimo, saobraćajnih nesreća.
"Imali ste nedavno slučaj u Hrvatskoj gdje je član Hrvatskog sabora optužen za ratne zločine imao imunitet, pa je parlament glasao da taj imunitet bude ukinut", rekao je Mikeš.