BRISEL - Evropska unija radi na pronalaženju načina koji bi omogućili BiH da kandidaturu za članstvo podnese polovinom naredne godine, a status kandidata dobije dvije godine kasnije, pod uslovom da u međuvremenu bude zatvoren OHR.
Naime, "Nezavisne" saznaju iz više diplomatskih izvora u Evropskoj komisiji i Savjetu EU da se užurbano traži modalitet po kojem bi BiH nesmetano nastavila ispunjavati uslove za članstvo, paralelno s radom na zatvaranju OHR-a. Iako EU još nije utvrdila koncept o budućoj politici ka BiH, najviše šanse upravo ima pristup "na dvije tračnice", što praktično znači da će ispunjavanje uslova za zatvaranje OHR-a biti odvojeno od uslova za podnošenje kandidature za članstvo BiH u EU.
Kako saznaju "Nezavisne", time bi se pomoglo BiH da ubrza put ka evropskim integracijama jer se sve veći broj evropskih diplomata brine što BiH sve više zaostaje za regionom.
"Očekuje se da bi kandidatura BiH za članstvo mogla biti prihvaćena negdje tokom 2012. godine, a do tada ima vremena da se radi na ispunjavanju uslova za transformaciju OHR-a", navodi izvor u Briselu.
Kako se ističe, uslovi na kojima bi BiH trebalo da radi kada su u pitanju evropske integracije su usvajanje zakona o popisu stanovništva na državnom nivou, te ispunjavanje preostalih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, od kojih su najvažnije implementacija presude Sejdić - Finci, bez koje nema podnošenja kandidature, usvajanje zakona o državnoj pomoći, ukidanje zabrane uvoza automobila starijih od sedam godina i još nekoliko manjih uslova.
Naime, EU očekuje da bi nova vlast do ljeta mogla implementirati odluku Suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić - Finci", što bi otvorilo mogućnost da BiH podnese kandidaturu za članstvo.
Kada se radi o tranziciji OHR-a u kancelariju specijalnog predstavnika EU, preostali uslovi su rješavanje pitanja državne i vojne imovine, stvaranje uslova za fiskalnu održivost i učvršćivanje vladavine prava, te puno poštovanje Dejtonskog sporazuma. Ocjene o ispunjenosti uslova i ciljeva dao bi Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u koordinaciji sa Katrin Ešton, visokim predstavikom za spoljnu politiku i bezbjednost, i Miroslavom Lajčakom, kojeg je Eštonova prije nekoliko dana imenovala za direktora EU za zapadni Balkan.
Međutim, naš izvor upozorava da na sjednici Savjeta EU, koja je održna u utorak, nije došlo ni do kakvih promjena kada se radi o politici EU ka BiH, te da će se više detalja znati u januaru, kada Ketrin Ešton, visoki predstavnnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU, predstavi novi koncept prema zapadnom Balkanu. Kako je rekao, za sada nema definitivne saglasnosti svih učesnika oko novog pristupa, niti o tome šta bi on tačno sadržavao.
"Još je preuranjeno govoriti o tome. U praksi, sve odluke o kandidaturi se donose jednoglasno, pa one zemlje koje, recimo, žele brzo zatvaranje OHR-a, uvijek mogu blokirati eventualnu aplikaciju za članstvo BiH jer OHR nije zatvoren", kaže drugi izvor.
Poznato je da je EU podijeljena oko toga treba li OHR zatvoriti što prije, ili bi bilo dobro produžiti njegov ostanak. Spekuliše se da SAD insistiraju na ostanku OHR-a, jer time zadržavaju uticaj na događaje u BiH kroz Savjet za implementaciju mira koji je nadređen OHR-u. Izvor navodi da je najveći problem u tome što vlasti u BiH sporo rade na uslovima i ciljevima za zatvaranje OHR-a, što daje prostor onim snagama koje zagovaraju što duži ostanak te kancelarije.
Naš izvor je takođe rekao da je u EU sada još u toku "ispipavanje terena", te da se sve formulacije u zvaničnim dokumentima, pišu "elastično", kako bi se omogućilo njihovo "fleksibilno" tumačenje do usvajanja konkretne politike prema BiH, koja se, kako smo rekli, očekuje sljedećeg mjeseca.