HAG - Optuženi Radovan Karadžić tvrdio je danas pred Haškim tribunalom da se nije zalagao za podjelu Sarajeva nego za "mirnu transformaciju u dva grada" i da je isto važilo za BiH, a svjedok optužbe Nedeljko Prstojević to je i potvrdio.
Bivši predsjednik RS optužen je, između ostalog, za progon nesrba iz 20 opština u BiH i terorisanje stanovništva Sarajeva artiljerijskim i snajperskim napadima, 1992-95.
Prstojević je u to vrijeme bio predsjednik srpske opštine Ilidža i komandant opštinskog kriznog štaba.
Tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka, Karadžić je tvrdio da "nikada nije pominjao podjelu Sarajeva nego transformaciju mirnim putem - u dva grada" i da je taj princip zagovarao za cijelu BiH prije nego što je rat izbio.
Potvrđujući to, Prstojević je rekao: "Srbi su i tada i sada smatrali BiH svojom državom i nikada je nismo osporavali i negirali. Htjeli su da se živi komšijski, a da svako obavlja svoje nacionalne poslove."
Prstojević je juče, dok ga je ispitivao tužilac, potvrdio da je podjela Sarajeva bila cilj bosanskih Srba koji je zagovarao i Karadžić.
Optuženi i svjedok složili su se danas da su rat izazvali prvaci Stranke demokratske akcije i "muslimanski ekstremisti" koji su još 1991. formirali krizne štabove i paravojne formacije.
S druge strane, po Karadžiću i Prstojeviću, Srpska demokratska stranka i njen vrh tražili su mirno rješenje sve dok rat nije postao neizbježan.
Karadžić je sugerisao i da su "Muslimani nastojali da uspostave dominaciju u Sarajevu i BiH vještačkim priraštajem stanovništva".
"Vještački priraštaj trebalo je da bude rezultat doseljavanja Muslimana iz Sandžaka i iz Turske, kao i fatve vjerskog poglavara da svaka Muslimanka rodi petoro djece kako bi jedno dala za BiH", rekao je Karadžić.
Prstojević je odgovorio da za takvu fatvu nije čuo, ali da su se Muslimani iz Sandžaka masovno doseljavali "na srpsku zemlju" u sarajevskom naselju Sokolović-kolonija.
Na Karadžićevu sugestiju, svjedok je izjavio i da su muslimanske snage izazvale sukobe na Ilidži i da su imale plan da Srbe "zakolju i masakriraju".
Upitan da li je na osnovu dokumenata jasno da u odbrani od neprijateljske ofanzive na Ilidži, u maju 1992, "nije bilo snaga sa strane", Prstojević je odgovorio: "Potpuno je jasno, svakom dobronamjernom, da nije bilo snaga sa strane... Ali, učestvovalo je desetak-petnaest 'arkanovaca' na položajima na Kasindolu."
U glavnom iskazu tokom kojeg ga je tužilac tretirao kao "neprijateljskog svjedoka", Prstojević je ranije posvjedočio da su na Ilidži djelovali "arkanovci" koje je predvodio Milorad Ulemek Legija, s kojim se sreo.
U naselju je bila i paravojska Branislava Gavrilovića zvanog Brne čiji su pripadnici govorili da su članovi Srpske radikalne stranke, a koje je obišao Vojislav Šešelj.
Prstojević je juče potvrdio i da je u ljeto 1992. tražio ubijanje Muslimana u okolini Sarajeva pošto mu je tužilac predočio da posjeduje snimak tih njegovih riječi.
Unakrsno ispitivanje Prstojevića, Karadžić će okončati u ponedeljak, 21. marta.
Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici i još sedam opština u BiH, a na teret mu se stavlja i uzimanje osoblja UN za taoce, u proljeće i ljeto 1995. godine.