BiH

Karadžić i Gotovina dijele jagnje za Uskrs

Karadžić i Gotovina dijele jagnje za Uskrs
Karadžić i Gotovina dijele jagnje za Uskrs
Alo

Hag - Radovan Karadžić, bivši predsednik Republike Srpske i hrvatski general Ante Gotovina, podijeliće ove godine jagnje za Uskrs iza zidina haškog kazamata u Sheveningenu.

I dok hrvatski general možda neće imati baš dobar apetit jer je prije 10 dana osuđen na 24 godine zatvora zbog zločina nad Srbima u akciji „Oluja“, ratni predsjednik bosanskih Srba je u petak farbao jaja i provodio dane u društvu supruge Ljiljane Zelen-Karadžić.

Nakon višenedjeljnog posta, Karadžić se sa ostalim srpskim pritvorenicima u petak ispovijedio pravoslavnom svešteniku Vojislavu Bilbiji, nakon čega je sa cimerima iz zatvorskog bloka pripremio trpezu za najveći hrišćanski praznik. Pošto Uskrs ove godine za pravoslavce i katolike pada na isti dan, srpski i hrvatski pritvorenici ga obilježavaju zajedno u istoj zatvorskoj kantini. Ratni pokliči i optužbe su ostavljeni ispred vrata haškog zatvora, pa će dojučerašnji protivnici na praznik zajedno jesti.

- I ove godine će da poruče nešto iz zatvorske kantine, u kojoj je sve astronomski skupo jer tamo jedan čovjek drži monopol. Na meniju će biti jagnjetina, ali Radovan će prethodno da se ispovedi, pošto je postio sve vreme. Običaj je da se svi okupe na zajedničkom ručku, i Srbi i Hrvati, pa verovatno i Gotovina. Oni su tamo svi u korektnim odnosima, a moj brat sa Gotovinom nema problema. Verovatno je očekivao manju kaznu, ali ja ne komentarišem te presude - izjavio je u petak Luka Karadžić, brat haškog optuženika, napominjući da Radovan pridaje značaj svim pravoslavnim praznicima jer je „veliki vernik i da posti za sve veće svece“.

On kaže i da je Radovanova supruga Ljiljana otputovala u Hag u posjetu suprugu, sa kojim može da provodi vrijeme svakog dana od 9 do 17 sati. Na pitanje da li će Ljiljana njegovom bratu da odnese neki srpski specijalitet, Luka odgovara odrično.

- Može da mu odnese neku knjigu ili garderobu, ali hranu ne. Radovan se dobro oseća, jak je fizički i psihički. Priprema 30.000 stranica materijala za suđenje, koje mu je tužilaštvo nametnulo. On dosta čita, ima kompjuter i veliku biblioteku sa dosta knjiga, koje je dobio na poklon - kaže Luka Karadžić.

Sa Karadžićem je, kako saznajemo, u bloku i general Nebojša Pavković. I on poštuje vjerske običaje, pa će tako Uskrs proslaviti u društvu Karadžića i Gotovine.

- Nebojša je dobar domaćin. Vrhunski je kuvar i odlično sprema pite, koje će se verovatno naći na trpezi - otkriva njegov advokat Ljubiša Živadinović.

Pavkovićev advokat kaže i da se na tim druženjima i zapjeva, ali nije želio da otkriva koje su pjesme na repertoaru.

Nikola Šainović, bivši potpredsjednik vlade Jugoslavije iz vremena Slobodana Miloševića, proslaviće Uskrs u društvu optuženih bh. Hrvata.

Horsko pojanje Srba u Hagu

Sveštenik Vojislav Bilbija, koji svake nedjelje iz Roterdama ide u Hag kod srpskih pritvorenika, izjavio je da je u Sheveningenu održao službu na Veliki petak.

- Održao sam službu našim pritvorenicima, koji su bili podeljeni u dve grupe. Većina njih se ispovedila. Bilo je predivno. Svi su pevali u horu, a pošto su carski časovi dugo trajali, neke od njih su zabolela leđa, a nekima od njih je bilo prvi put da čitaju deo te službe. Na kraju su mi poklonili jaja, koja su ofarbali u lukovini - rekao nam je sveštenik Bilbija, ali nije smeo da otkrije od koga je sve dobio jaja na poklon.

On je otkrio i da su vjernici SPC skupili novac i kupili jagnje za optuženike.

Sloba slavio uz „Riblju čorbu“

Milošević je prvi „povukao nogu“ u druženjima sa neprijateljima, sa kojima se tokom devedesetih gledao preko nišana. Njegovi gosti, poput Hrvata Mladena Naletića Tute, slušali su hitove „Riblje čorbe“, a zatvorski drugovi su često družili uz gusle, čije unošenje je u jednom periodu bilo zabranjeno. Kao argument za takvu zabranu navedeno je da je riječ o instrumentu koji raspiruje srpska nacionalna osjećanja.

Palačinke „a la Šešelj“ za Markača

Vojislav Šešelj, lider radikala, ove godine Uskrs će proslaviti u društvu Veselina Šljivančanina, Vlastimira - Rođe Đorđevića, generala Vladimira Lazarevića, Milana Lukića, ali i Mladena Markača, nekadašnjeg ministra hrvatske policije, osuđenog na 18 godina zbog zločina u „Oluji“. Šešeljev sin Nikola kaže da njegov otac obilježava sve velike praznike, koji su, kako navodi, za njega svetinja.

- On takođe posti, makar ispoštuje jednu nedelju. Tamo im dolazi sveštenik, kojem se ispovedi. Imaće na meniju jagnjetinu, bezalkoholno pivo i vino, koje je bolje da se ne proba jer ima odvratan ukus. Moj otac se dobro slaže sa Hrvatima, a očekuje da idući Uskrs proslavi u Srbiji - rekao je Šešeljev sin.

Šešelj slovi i za majstora za palačinke sa „nutelom“, a vjerovatno će sa njima ove godine i da malo „zasladi“ neraspoloženog Markača, ali i da ga u srce dirne pesmom „Ima jedan kućerak u Sremu“.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije