HAG - Nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić predao je danas novi zahtjev za izdavanje sudskog naloga za svjedočenje Edina Garaplije, bivšeg operativca MUP Bosne i Hercegovine, objavljeno je danas u Haškom tribunalu.
Karadžić vjeruje da bi Garaplijino svjedočenje pomoglo da kod pretresnog vijeća stvori "razumnu sumnju" da su on i srpska strana odgovorni za incidente granatiranja i snajperskog djelovanja u Sarajevu.
Karadžić je najprije tražio da Garaplija da intervju njegovom glavnom pravnom savjetniku, Piteru Robinsonu, ali mu je iz BiH odgovoreno da Garaplija to neće, jer "kao posljedica rata i poslijeratne traume, ne može da se sjeti događaja iz BiH".
Pretresno vijeće je zahtjev za izdavanje naloga odbacilo, obrazloživši da je optuženi u podnesku vijeća pokazao da je "potpuno svjestan prirode i značaja Garaplijinog mogućeg iskaza".
Karadžić je, nakon toga, tražio da sudije izdaju nalog da Garaplija sa predstavnikom tima odbrane razgovora kao potencijalni svjedok, ali je taj zahtjev vijeće odbilo jer "nije bilo uvjereno da je optuženi preduzeo sve mjere da Garaplija pristane na dobrovoljni razgovor" sa predstavnikom tima odbrane.
U prepisci koja je uslijedila, Karadžiću su vlasti BiH prenijele da Garaplija, "zbog amnezije, ne želi da se pojavi kao svjedok odbrane na ovom suđenju".
Karadžić je predložio da se, u svrhu "osvježenja pamćenja", Garapliji pusti video snimak njegovog intervjua haškim tužiocima 2000. godine, kada je on, između ostalog, rekao da su "pripadnici specijalnih muslimanskih jedinica 'Ševe' izveli snajperski napad u kojem je ubijen jedan francuski pripadnik UNPROFOR-a, a incident predstavljen tako kao da je vatra došla sa srpskih položaja".
"Potvrda da su muslimani inscenirali snajperske incidente u Sarajevu, stvorila bi razumnu sumnju da su Karadžić i srpska strana odgovorni za snajpersko djelovanje navedeno u optužnici, za koje se tereti srpska strana", navodi se u podnesku odbrane.
Karadžić dalje navodi da je, u istom intervjuu, Garaplija rekao da su 'Ševe' u oktobru 1993, postavile eksplozivnu napravu u stanu bivšeg komandanta Armije BiH, Sefera Halilovića i namjerno postavile dokaze tako da izgleda kao da je do eksplozije došlo od srpske granate izvan grada.
Karadžić vjeruje da bi, potvrđivanjem da su "muslimani na ovaj način inscenirali incidente granatiranja u Sarajevu, bila stvorena razumna sumnja da su on i srpske snage odovorni za incidente granatiranja koji se navode u optužnici".
Odbrana je predložila da se Garaplija pozove da svjedoči 6. februara 2013.
Odluka pretresnog vijeća biće donesena kasnije.
Sudije: Karadžić da pažljivije bira svjedoke
Pretresno vijeće Haškog tribunala naložilo je danas Radovanu Karadžiću da do 14. decembra "dalje revidira spisak svjedoka svoje odbrane i da se ozbiljno potrudi da uključi samo svjedoke čiji su iskazi relevantni za optužnicu".
Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon upozorio je da bi "ukoliko podnošenje revidiranog spiska svjedoka ne pokaže da se optuženi usredsredio na revelatnost iskaza, vijeće moglo pristupiti nametanju ograničenja u vezi sa brojem svjedoka koje on može da pozove".
Karadžić je, uoči početka dokaznog postupka odbrane, najavio da će pozvati oko 600 svjedoka. Taj broj je u međuvremenu smanjen, jer su, kako je rekao sudija Kvon, neki svjedoci odbili da dođu da svjedoče, a od pojedinih svjedoka je odustao sam optuženi.
Prema jednom od posljednjih podnesaka, Karadžić "nema namjeru da pozove dodatnu grupu od 26 svjedoka koji su bili na njegovom spisku", a zatražio je da se na listu doda jedan svjedok.
U sudnici nije pomenuto ime svjedoka, već je samo rečeno da se radi o osobi koja je ranije svjedočila u Hagu, za koju i za davanje iskaza u predmetu "Karadžić" treba obezbijediti dozvolu države iz koje svjedok podstiče.
Tužilaštvo se nije protivilo zahtjevu, a vijeće je prihvatilo da "postoji dobar razlog da se svjedok doda" na listu svjedoka odbrane.
Pretresno vijeće je ponovo pozvalo optuženog da "adekvatno procjeni" i revidira svoj spisak svjedoka. "vijeće je zapazilo da je spisak svjedoka sastavljen, a da se nije znalo o čemu će oni svjedočiti. To je nepravedno prema tužilaštvu i dovodi do pitanja da li se optuženi adekvatno zastupa i adekvatno vodi svoju odbranu", rekao je sudija Kvon.
Istakavši da veće vodi računa da suđenje bude fer i ekspeditivno, Kvon je Karadžića pozvao da "ne poziva svjedoke čije je svjedočenje nebitno i marginalno bitno za tačke optužnice ili ako nepotrebno ponavljaju iskaze".
Optuženom je naloženo da tužilaštvu do kraja januara 2013. dostavi rezime iskaza svih svjedoka koje namjerava da pozove u vezi sa optužbama za zločine počinjene u opštinama BiH 1992. i za uzimanje pripadnika UN za taoce, a do kraja februara rezime iskaza u odnosu na optužbu za genocid u Srebrenici.
Pretresno vijeće prihvatilo je dio zahtijeva tužilaštva da se djelimično isključi iskaz Milana Pejića jer su, kako je navedeno, neki dijelovi iskaza "nebitni za tačke optužnice". Optužba je tražila da se isključi dio Pejićevog svjedočenja o funkcionisanju sarajevske bolnice "Koševo", gdje je Pejić radio kao načelnik Odjeljenja za uho, grlo i nos. Pejić je rekao da je u bolnici u martu 1992. godine bio vođa paravojnih trupa Juka Prazina i da su ulaz i izlaz iz bolnice kontrolisale "zelene beretke".
U nastavku glavnog pretresa, saslušani su svjedoci odbrane Dragan Maletić, koji je bio komandir jedne od četa Prve romanijske brigade Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vojske RS i Blaško Rašević, nekadašnji pripadnik SRK. Svjedoci su bili izričiti da SRK nije djelovao po civilnim ciljevima u Sarajevu, kako se tvrdi u optužnici.