HAG - Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić osporavao je danas pred Tribunalom u Hagu nalaze vještaka optužbe Dorotee Hanson o ulozi kriznih štabova Srpske demokratske stranke (SDS) uoči izbijanja sukoba i u prvim mesecima rata u BiH 1992. godine.
Tadašnji lider SDS optužen je, između ostalog, za progon nesrba iz 20 opština širom BiH, koje su, po optužnici, trebalo da budu dio nove, ujedinjene srpske države.
Tokom unakrsnog ispitivanja Dorotee Hanson, Karadžić koji se brani sam, negirao je njenu tvrdnju da su krizni štabovi SDS bili ključni instrumenti za uspostavljanje srpskih vlasti uklanjanjem Muslimana i Hrvata u mnogim bosanskim opštinama.
Karadžić je u sudnici predočio dokumenta, između ostalog i svoje naređenje o tome da se manjinske zajednice, odnosno pripadnici drugih nacija zaštite, ali je Hansonova ostala pri nalazu svog izvještaja, koji je sačinila na zahtjev optužbe.
Optuženi je, na osnovu tih dokumenata, tvrdio da su krizni štabovi pokušavali da zadrže nesrbe u opštinama koje su kontrolisali ili da su odlazak omogućavali samo onima koji su to izričito željeli.
Vještak tužilaštva je, međutim, uzvraćala da se dobrovoljnost odlaska nesrba mora sagledati u svjetlu opštih okolnosti nasilja kojem su Muslimani i Hrvati bili podvrgavani širom BiH.
Ona je naglasila i da nigdje u dokumentima o kriznim štabovima nije našla da su oni pokušavali da zadrže nesrbe, nego samo da su omogućavali njihov odlazak.
Karadžić je pokušavao i da oduzimanje deviza od nesrba pri njihovom odlasku opravda odlukom vlasti tadašnje srpske autonomije u Bosanskoj Krajini da se ne može ponijeti više od 300 tadašnjih njemačkih maraka pri napuštanju zemlje. Po optuženom, ta odluka bila je zasnovana na propisu SFRJ.
Karadžićevu tvrdnju da je to bilo "privremeno oduzimanje" deviza, Hansonova je odbacila riječima da novac nikome nije bio vraćen.
Unakrsno ispitivanje Hansonove, optuženi Karadžić nastaviće sutra.
U glavnom iskazu, prošle nedjelje, Hansonova je izjavila da su krizni štabovi SDS, uspostavljeni po Karadžićevoj preporuci krajem 1991, bili ključni instrumenti za formiranje srpskih opština i oružanih snaga širom BiH.
Štabovi su, potom, postali organi vlasti u novoformiranim sprskim opštinama iz kojih su nesrbi masovno proganjani.