HAG - Radovan Karadáić, bivši predsjednik RS, u drugom pojavljivanju pred Haškim tribunalom odbio je da se izjasni o krivici, pa je sudija Ijan Bonomi, u skladu s pravilima ovog suda, u spise unio da se optuáeni izjasnio da nije kriv.
"Vašu konstataciju da nisam kriv radije bih čuo na kraju nego na početku procesa", rekao je Karadáić komentarišući odluku sudije. On je upitao moáe li sudiju da "drái za riječ", na šta je Bonomi odgovorio da "ćemo to vidjeti uskoro".
"Ne izjašnjavam se u skladu sa svojim stavom prema ovom sudu", rekao je Karadáić, pošto ga je sudija Bonomi pitao da li áeli da se izjasni o krivici po tačkama vaáeće optuánice čiju je izmjenu najavilo Tuáilaštvo.
Karadáić je rekao da nije zainteresovan da čuje sadašnju optuánicu, ne samo zbog toga što očekuje novu, nego što još nije formirao tim saradnika koji će mu pomoći da vodi odbranu.
On je optuáio Haški tribunal da se laáno predstavlja kao sud međunarodne zajednice, a da je zapravo sud NATO saveza koji áeli da ga likvidira.
Na prvom pojavljivanju pred sudom, 31. jula, Karadáić je odgodio izjašnjavanje o krivici za trideset dana, a juče je trebalo da se izjasni o krivici po 11 tačaka optuánice, koje ga terete za genocid i druge zločine nad nesrbima tokom rata u BiH.
Tuáilaštvo Haškog tribunala još nije podiglo najavljenju novu optuánicu protiv Karadáića, pa je on trebalo da se izjasni o krivici po tačkama aktuelne optuánice, podignute 1995. i izmijenjene 2000. godine.
Izmijenjena optuánica sadrái jednu tačku za teške povrede Áenevskih konvencija, tri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja, dvije tačke za genocid i pet tačaka za zločine protiv čovječnosti. Glavni tuáilac Haškog tribunala Será Bramerc potvrdio je da njegov tim pregleda postojeću optuánicu i da će "osigurati da ona odraáava vaáeće pravo, utvrđene činjenice i dokaze prikupljene tokom prethodnih osam godina".
Karadáić je u 11 tačaka optuáen, po principu individualne i komandne odgovornosti, za genocid i saučesništvo u genocidu u Srebrenici i drugim opštinama u BiH, istrebljenje, ubistva, hotimično lišavanje áivota, progon, deportaciju, nehumana djela, protivpravno terorisanje civila i uzimanje talaca tokom sukoba u BiH 1992-95.
Karadáića su 21. jula uhapsile vlasti Srbije u Beogradu, odakle je prebačen u Hag 30. jula. Prvi put je izveden pred sudiju Tribunala 31. jula, a u sudnici je, uz odbijanje da se izjasni o krivici, optuáio SAD i njihovog bivšeg zvaničnika Ričarda Holbruka da áele da ga "likvidiraju". Tvrdio je i da su mu 1996. SAD garantovale da, ako se povuče iz politike i javnog áivota, neće biti izveden pred Tribunal.
Nalazi za pretres dostupni javnosti
Haški tribunal saopštio je da je dozvolio da javnosti budu dostupna tri naloga za pretres izdata u slučaju bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića. U obrazloženju odluke Tribunal navodi da se Tužilaštvo nije usprotivilo da javnosti budu dostupni sudski nalozi za pretres, od kojih su dva izdata 24. februara 1998. godine, a treći 11. septembra 2003. godine, jer smatra da je u interesu pravde da oni ne budu i dalje zapečaćeni.
Tribunal je ovu odluku donio na zahtjev Karadžića koji je tražio da mu budu dostavljene kopije svih naloga za pretres.
U podnesku od 6. avgusta Karadžić je zatražio da mu se dostave kopije svih sudskih naloga za pretres koji su povezani sa njegovim slučajem, uključujući datum njihovog izdavanja, te lokacije i imena osoba čija imovina će biti pretrasena. On je u drugom podnesku, istog datuma, od Tribunala zatražio da mu se dostave kopije o nalozima koje je taj sud izdao o zamrzavanju imovine, a Tribunal je odgovorio da nikada nije izdao takav nalog.